Razgovor:Mihailo Obrenović

Posljednji komentar: prije 4 godine (Rethymno) u temi 1860.

Atentat, cinjenice! uredi

Deo gde se opisuje atentat istovetan clankom na sr. wikipediji, OK ali i kod vas se u delu o atentatu ponavljaju neistine i netacnosti kao i tamo. U prilogu dajem link ka PDF izdanju knjige "Sud ubicama kneza Mihaila" sa detaljnim transkriptima sudjenja a objavljenoj u dva toma 1868 godine, odah po okoncanju sudjenja sto demantuje navode i ocenu iz clanka da se nesto tako i toliko tajilo i sakrivalo od javnosti te da su dokumentacija sa sudjenja proglasena drzavnom tajnom i da je neko saslusanje obavljeno nabrzaka od strane policije a ponajmanje o nekom ekspresnom streljanju odnosno osudi od strane policije.

Posto ovaj clanak pretenduje da bude ozbiljna enciklopedijska odrednica a ne prozno delo, istine radi treba ispraviti netacnosti i pausalne ocene iznesene u njemu.

https://archive.org/stream/KnezMihailo1/knez%20mihailo%201#page/n7/mode/2up

Obratite paznju prvo na godinu izdanja, 1868 godina, odmah posle atentata i sudjenja jer je vladalo veliko interesovanje u Srbiji i to nije bila stvar koja se mogla tajiti, ponajmanje je narodu sve saopsteno na nacin koji je u clanku naveden.

Onda obratite paznju da datume sa sudjenja. Sudjenje jeste bilo brzo obavljeno ali daleko od toga da se nesto preko noci radilo, ponajmanje da je policija sama odradjivala.

Dalje, pazljivo procitajte stranu 6, od drugog pasusa nadalje, opis pred sam atentat,

"... S ovom rodbinom svojom uputi se pravo k obicnom mestu, gde ga zlikovci ocekivahu, ne imajuci u pratnji svojoj nikog vise do adjutanta jednog g. kapetana Svetozara Garasanina i jednog posluzitelja Mitu Timarcevica. Knez izadje napred sa gdjicom Katarinom. Malo za njima isla je gdja Anka, za ovom na dvaestinu koraka g-dja Tomanija koju zbog starosti njene vodjase pod ruku adjutant g. Garasanin. A posluzitelj Mita bese iza njih zaostao jos za desetinu koraka."

Gde se ovde spominju ikakve kocije? Koja. samo tri hica?

Dalje, ide sam opis atentata, pri cemu se verzija iz clanka bitno razlikuje.

Procitajte, sve je lepo do tancina opisano... i obdukcioni nalaz Kneza Mihaila, sa 4 hica je pogodjen a potom vise puta uboden nozem od strane Koste Radovanovica i da Pavle Radovanovic nije bio prisutan prilikom atentata itd, itd...


U cemu je problem isparaviti clanak sabrazno utvrdjenim i nespornim cinjenicama umesto sto se traze izvori za netacnosti?

109.245.184.80 15:48, 4 mart 2016 (CET)Odgovori

Balkanski savez uredi

U clanku, gde se osvrcete na Balkanski savez, navodite sledece "Knez Mihailo je prvi imao ideju za stvaranje Balkanskog saveza, ali zbog nepovjerenja prema Crnoj Gori i Bugarskoj, do tog saveza nije još došlo." Do saveza nije doslo odnosno do realizacije tog saveza nije doslo zbog smrti knaeza Mihaila a ne zbog nekog nepoverenja a posebno zato sto ti savezi nisu skopljeni.

Prvo je 23.09.1866 na Cetinju skopljen vojni sporazum izmedju knezevina Srbije i Crne Gore o zajednickom radu i delovanju na konacnom oslobodjenju od Turskekoji svojim clanovima i onim sto preciziraju daleko prevazilazi okvire jednog samo vojnog saveza, posebno clan dva koji govori o pridruzenju Crne Gore srpskoj drzavi i priznavanju kneza Mihaila za vladaoca te drzave te clan tri koji govori o statusu knaza Nikome i dinastije Petrovic-Njegos u toj drzavi.

U prilogu dva linka o tom, http://www.in4s.net/index.php/na-danasnji-dan-1866-sklopljen-je-vojni-sporazum-srbije-crne-gore-o-ujedinjenju-srpskih-zemalja/ ali da ne bude samo da je eto, srpski izvor u pitanju, evo i linka do do jednog sajta koji je daleko od toga da je imalo naklonjen Srbima i Srbiji ali gde se, izmedju svega ostalog, govori i o tom Ugovoru i savezu, http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/cg_u_xix_vijeku/crna_gora_i_srbija.htm

Dalje, 14.01.1867. u Bukurestu je skopljen ugovor o zajednickoj drzavi Srba i Bugara a jednu natuknicu o tome imate i na hr. wikipediji, znaci, nije srpski izvor https://hr.wikipedia.org/wiki/Bukure%C5%A1tanski_ugovor tako da vasa konstatacija u clanku jednostavno ne stoji.

Ne ulzim u to da li je ovaj clanak preuzet sa hr. wijipedije ili je obrnuto ali jednostavno iznesene ocene ne odgovaraju istini.

109.245.184.80 16:23, 4 mart 2016 (CET)Odgovori

U clanku takodje navodite "Mihaila je naslijedio njegov rođak Milan Obrenović, sin Miloševog brata Jevrema."

Nije sin vec unuk, Milan Obrenovic je sin Jevremovog sina Miloša Obrenovića (1829 - 1861).

109.245.114.187 21:34, 5 mart 2016 (CET)Odgovori

1860. uredi

nije došao na vlast zamijenivši Aleksandra Karađorđevića, već svog preminulog oca Kneza Miloša poslije njegove druge vladavine. Također u to doba nema Istanbula, Carigrad se tada u Turskoj naziva Konstantinije (čini mi se) a ime Istanbul grad dobija tek 1931. godine.--Rethymno (razgovor) 17:56, 15 decembar 2019 (CET)Odgovori

Nazad na stranicu "Mihailo Obrenović".