Razgovor:Dragan Vikić

Nacionalnost Dragana Vikica je Hrvat

Od kad je zabranjeno po nacionalnosti biti Hrvat u BiH i zasto se ta cinjenica brise iz clanka?Po zadnjim informacijama znam da je BiH zemlja 3 konstutivna naroda,Bosnjaka,Srba i Hrvata.Stoga mislim da je vrlo bezobrazno negirati nacionalnost konstutivnih naroda u BiH.Isto mislim i za negiranje nacionalnih manjina. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je korisnik 46.129.112.165 (razgovor • doprinosi) 17:59:49, 9 septembar 2011 (CEST)

Poštovanje. Naravno da nije zabranjeno biti Hrvat ni Srbin ni Bošnjak ni bilo ko drugi u BiH, kao prvo. Dalje, ne vidim koliko je za članak relevantna činjenica šta je Dragan Vikić po nacionalnosti jer se ne sjećam da je on sam posebno to isticao. Treće, isticanje nečije (mislim općenito) nacionalnosti često bude urađeno više po principu "neka njima smeta" nego po tome koliko je stvarno nekom stalo do te nacionalnosti. Danas je, npr., 1 korisnik iz Srbije u članak o Ruđeru Boškoviću ubacio podatak da mu je otac bio Srbin, što mi liči više na ovo "neka njima smeta" nego na želju da članak obogati nekon bitnom činjenicom. Imam osjećaj da je i ovo s Vikićem blizu toga. Ako nije, izvinjavam se; nije mi nikakav problem šta je ko po nacionalnosti i lično ću vratiti taj podatak u članak ako se neko osjeća uvrijeđenim, samo se postavlja pitanje koliko je nekad relevantno isticati nečiju nacionalnost. To pogotovo važi za BiH (iako država BiH nema ama baš nikakve veze s bosanskom Wikipedijom), u kojoj je nacionalnost prilično osjetljivo pitanje. -- Kukac 18:40, 9 septembar 2011 (CEST)

Ja ne znam jeli Mozart ikada isticao da je Austijanac,ali je ipak Austrijanac.Pod svakom biografijom/clankom o nekoj osobi stoji nacionalnost itd.To je bar u ozbiljnim enciklopedijama jedna od osnova clanka.Kuzim ja ta srpska podbacivanja i sve mi je to jasno,Ali govorim o biografijama.Bitno je zbog toga jer u BiH postoji trend negiranja nacionalnosti i etnicke pripadnosti BiH Hrvata.Stoga mislim da je vazno da se u enciklopedijskom clanku o svakoj osobi navodi nacionalnost i etnicka pripadnost.Jer postoji i tendencija da se pozivivna osoba hrvatske nacionalnosti svrstava pod Bosanac,a negativna pod Hrvat. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je korisnik 46.129.112.165 (razgovor • doprinosi) 22:29:35, 9 septembar 2011 (CEST)

Pogledaj samo clanke o poznatim BiH Hrvatima,sve se baca pod "bosanski",a bosanski je pridjev za sva tri konstutivna naroda bez ekskluzivnosti. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je korisnik 46.129.112.165 (razgovor • doprinosi) 22:32:00, 9 septembar 2011 (CEST)

Mora se staviti pod "bosanski" ako je dotična osoba čitav život ili veći njegov dio živjela i radila u Bosni i Hercegovini i bila vezana za nju, makar bio/bila i Hrvat(ica) - nije niko bacio ni pod "bošnjački" ni pod "srpski"). ;-) Šta je Ivo Andrić? Po rođenju bh. Hrvat koji se izjasnio kao Srbin, a stekao priznanja pišući uglavnom o muslimanima i Bosni. :) I svojataju ga i Srbi i Hrvati (u nacionalnom smislu), a djela mu, stručno gledano, najviše spadaju u bosanskohercegovačku književnost. No, da se vratim na sadašnjost. Bilo bi zanimljivo čuti šta bi sam Vikić rekao o ovome, tj. smatra li se Hrvatom ili Bosancem. ;) A svaki čovjek cijeni se po djelima (ili bi se bar trebao cijeniti), a ne po nacionalnosti. Dobro, ne mogu reći da ne treba navoditi i nacionalnost u člancima, samo to ne treba biti tendenciozno isticanje, kao što često zna biti na ovom od historije "prokletom" ex-Yu prostoru, od čega ni regionalne Wikipedije nisu izuzetak. To mi je i bila poenta u prošlom odgovoru. -- Kukac 23:33, 9 septembar 2011 (CEST)

To mozes raditi kada u BiH ustavu bude posojao termin Bosanac.Za sada jos ne.A po tvojoj logici i netko iz Hercegovine dobije pridjev bosanski... Ljudi koji zive u BiH su se svi bar dok je bilo popisa stanovnistva izjasnjavali po nacionalnosti.Ovako clanci BiH enciklopedije na neki nacin negiraju to.

a) Dobro, na našem prostoru došlo je do miješanja pojmova "vjera" i "nacionalnost" u jednom trenutku u historiji i tu je korijen svih današnjih prepucavanja, negiranja, podbacivanja itd. Ali to je jedna preopširna tema, usto još i politička, pa ću je se kloniti, jer ne volim politiku, a ni Wikipedija nije politički forum. U pravu si za ovo u vezi s Ustavom i to poštujem. Evo, dodao sam u članak kategoriju "Hrvati" tako da je to popunjeno. No, razmotri sljedeće: ti (općenito, ne lično ti) možeš biti Hrvat, ali si opet Bosanac jer ostatak svijeta (za razliku od nas "ex-Yugovića") gleda državu iz koje dolaziš. Šta je s Arapima u Francuskoj (npr. Benzema), Turcima u Njemačkoj (npr. Özil) ili Englezima u Zimbabveu (braća Black, teniseri, ili Kirsty Coventry, plivačica)? Bez obzira na njihovu genetsku nacionalnost, svijet ih zove Francuzima, Nijemcima i Zimbabveancima ili kako već, a i mi ih tako zovemo, jer su rođeni i žive u tim državama i brane njihove boje. b) Što se tiče ove opaske da se i Hercegovci nazivaju Bosancima? A kako će Hercegovac (što sam i sâm, usput), reći nekom sa strane šta je nego da je Bosanac? "Bosanac" je skraćeni naziv koji obuhvata i Hercegovce jer ne postoji naziv "Bosnohercegovac" ili neki sličan. Eto, historija se, kraj svih drugih stvari, poigrala i s imenom ove države koje je dvočlano, pa se Hercegovci često osjećaju zapostavljeni u tom imenovanju. No naziv "Hercegovac" ima samo regionalnu komponentu u sebi (Hercegovina nije država; druga je stvar što se mi unutar BiH "dijelimo" na Bosance i Hercegovce). Dalje, uzmi, npr., druge države sastavljene iz više članova: Trinidad i Tobago, Antigva i Barbuda, da ne spominjem ove države što imaju ime nekog od svetaca u svom nazivu. Šta će reći neko ko je s Tobaga kad ga pitaju odakle je ili šta je po nacionalnosti? Ili kako su to riješili ovi s Antigve i Barbude? Uvijek se uzima samo jedan naziv zbog praktičnosti i ekonomičnosti (s tim da se onaj drugi implicitno podrazumijeva). c) Jedna tehnička napomena: trebaš se potpisati iza odgovora - to je općenito pravilo na svim Wikipedijama. Imaš u ovoj gornjoj alatnoj traci dugme za potpis (ova plava olovka, četvrta slijeva), pa kad napišeš, samo klikni na to i potpis se automatski ubaci. A možeš i ukucati 4 "tilde" (tipke Alt Gr + 1) - rezultat je isti. -- Kukac 15:56, 10 septembar 2011 (CEST)

Ovo sto si napisao je tvoje osobno misljenje ili misljenje koje probosnaski novokomponovani nacionalisti zele proturiti pod kolektivno misljenje tj. njihov original research.Isto tako po tebi bi trebalo svaku osobu o kojoj se pise clanak na bosanskohercegovackoj wikipediji nazvati telefonom da se izjasni sta je ili sta se osjeca.Gluposti.Tvoja(vasa) vizija drzave se nikako ne poklapa sa ustavom te iste drzave koju kao zastupate.Bilo bi to isto kao da ja pisem clanak o Austriji ili Svicarskoj,a govorim da su to ustvari sve Njemci i da sve svodim na to da su to ustvari Njemci i tko njih J kako se oni izjasnjavaju i sta im ustav kaze. Hercegovac ima regionalnu komponentu,a Bosanac nema?Pokazi mi neki sluzbeni dokument gdje to stoji i neki dokument gdje stoji bosanska nacija.Kad je npr. Musliman iz Hercegovine postao Bosanac ili Bosnjak?Ili kad je netko iz Hercegovine postao Bosanac?Pa zemlja se zove Bosna i Hercegovina.Zapostaviti jedno,znaci zapostaviti i drugo. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je korisnik 46.129.112.165 (razgovor • doprinosi) 01:05:33, 11 septembar 2011 (CEST)

Koliko znam, nisam nigdje naveo nešto što nije tako. Ako odeš negdje na put s bh. pasošem, ne možeš reći da si Hrvat ni Srbin ni Bošnjak ni Hercegovac, nego Bosanac. Ili, uzmi Hrvate i Srbe koji nastupaju za BiH u bilo kojem sportu. Hoće li naš (ili hrvatski ili srbijanski ili strani) komentator u prenosu za njih reći da su Hrvati ili Srbi? Čisto sumnjam da, npr., Sašu Papca u Škotskoj nazivaju Hrvatom, ili da Džeku u Engleskoj nazivaju Bošnjakom. Dalje, nisi me razumio ovo za regionalnu komponentu: "Hercegovac" ima samo regionalnu komponentu jer označava ljude iz jedne regije u državi (uzmi, npr. "Bavarac" u Njemačkoj, "Toskanac" u Italiji, "Andalužanin" u Španiji itd.), a "Bosanac" ima i državnu i regionalnu komponentu: to je općenito prihvaćen naziv za ljude iz države BiH (kao što rekoh, ne postoji naziv "Bosnohercegovac", iako bi, čisto jezički gledano, mogao biti kreiran), bez obzira na nacionalnost (s tim da se u tom slučaju "Hercegovac" implicitno podrazumijeva, naravno). Objasnio sam da se uzima samo jedan naziv zbog praktičnosti i ekonomičnosti, kao što je slučaj s još nekim državama u svijetu. "Bosanac" ima regionalno značenje samo onda kad se želi razgraničiti regionalna pripadnost u okviru BiH jer taj podatak (o užoj regiji) van tih okvira nema neku težinu. Dalje, naziv "musliman" nikad ne može biti upotrebljen da označi naciju jer označava pripadnike jedne vjere, a ne nacije. Druga je stvar što je u ex-Yu napravljena sprdačina tako što se od donošenja Ustava 1974. "musliman" (malim slovom) odnosilo na vjeru, a "Musliman" (velikim slovom) na naciju (do 1974. Muslimani, tj. Bošnjaci uopće nisu ni priznavani kao nacija; naziv "Bošnjak", kojim su se kroz historiju nazivali Bosanci svih triju vjera, a ne samo muslimani, bio je zabranjen još za vrijeme Austro-Ugarske, a Jugoslavija, i kraljeva i Titova, samo je nastavila s tom praksom. Naziv je vraćen 1993, ali sada je vrijedio samo za muslimane. (Još jedna zanimljiva stvar jeste prezime Bošnjak – nije mi poznato da ga nosi neka bošnjačka porodica, ali zato Hrvata s ovim prezimenom ima priličan broj, Srba nešto manje. Otkud Hrvatima i Srbima prezime Bošnjak? Ili otkud u Slavoniji mjesto Bošnjaci, koje se ne zove tako tek odnedavno?) Ovo za nazivanje telefonom: naravno da ne; kod nas se dobro zna ko je ko i šta je ko. Stavio sam za Vikića podatak o tome i neka bude stavljen o svakome, ali bez tendencija da se to ističe kao najvažnija stvar; ipak je važnije šta je ko uradio nego šta je po nacionalnosti. Ovo za Švicarce i Nijemce - Švicarci se izjašnjavaju baš tako: kao Švicarci, bez obzira što u Švicarskoj žive 4 nacije (jedna više nego u BiH) i što sve govore različitim jezicima; i švicarski Nijemci i švicarski Francuzi i švicarski Italijani i Retoromani ne kažu za sebe prvo da su nešto od toga nego da su Švicarci i ne smatraju svojom domovinom Njemačku, Francusku i Italiju, nego Švicarsku. Prema tome, ni ja ni bilo ko ne može reći da su Švicarci Nijemci. Ali ima jedna kvaka tu: to jesu 4 nacije (i 4 jezika čak), ali su svi iste vjere (ili barem velika većina). A kod nas su 3 naroda i 3 vjere (a jedan jezik, praktično; na stranu sitne razlike u pravopisima). I bio je rat među njima. Pitanje za razmišljanje: jesu li osnova sukoba bile različite nacionalnosti ili različite vjere (Švicarci, npr., nisu ratovali među sobom, a 4 su naroda i 4 jezika)? Pitanje br. 2 za razmišljanje: zašto nakon agresije na BiH veći dio bh. Hrvata i Srba ne smatra BiH svojom domovinom ako su u njoj rođeni, odrasli i ostvarili karijere? To baš nije bio slučaj kroz historiju. Sve do polovine ili kraja 19. stoljeća bosanski katolici i pravoslavci nisu se nazivali ni Hrvatima ni Srbima, nego Bošnjacima (u značenju "Bosanci"). Bosanski franjevci kroz cijeli srednji vijek širili su katoličku vjeru medu bogumilima, ali ne i hrvatstvo, dok pravoslavaca praktično nije ni bilo u Bosni sve do pada Bosne pod tursku vlast. No, u 19. stoljeću stvar se promijenila i bosanski katolici preimenovali su se u Hrvate, a pravoslavci u Srbe. I tu leži korijen sukoba, nesporazuma, nesuglasica u vezi s nacionalnostima u BiH. Do tog perioda u BiH nije postojao naziv "Hrvat" koji se odnosi na bosanske katolike. Pitanje br. 3 za razmišljanje: zašto ili kako su se bosanski katolici tek nekad u 19. stoljeću sjetili da su zapravo Hrvati, a živjeli su tu i širili katoličanstvo 5, 6, 7 ili koliko već stoljeća i nazivali se Bošnjanima, Bošnjacima i sl. (čak su neki i jezik nazivali bosanskim), bez ikakve prisile, tačnije, uz sultanovu dozvolu da slobodno djeluju? Slično važi i za bosanske pravoslavce. Otkud ta nagla promjena nakon stotina godina? Ne izmišljam ovo iz glave već je to poznata stvar iz historije. Hrvatski historičar Tomislav Raukar kaže: "U srednjovjekovnim bosanskim vrelima, prije svega u njihovu nazivlju, nema izričitih potvrda o nazočnosti hrvatskoga stanovništva na području bosanske države... Dapače, ni na nekim dijelovima hrvatskoga kraljevstva u srednjem vijeku nije bilo hrvatskoga imena. Primjerom je srednjovjekovna Sclavonia ili Slovinje." Valjda jedan Hrvat, k tome još historičar, ne bi negirao postojanje vlastitog naroda na bilo kojem području. Dalje, dr. Nada Klaić (također Hrvatica i priznato ime u istraživanju historije južnoslavenskih zemalja) došla je do sljedećeg zaključka: "...No, ove nevješte projekcije o srpstvu Bosne vrijede isto koliko Šišićevo dokazivanje o hrvatstvu Bosne. Međutim, nekritički izvještaj Konstantina Porfirogeneta o Sklavinijama može poslužiti kao podloga za zaključke samo onom historičaru kome nije odveć stalo do historijske istine. On je uglavnom iste vrijednosti kao i Dukljaninove vijesti o vladanju hrvatskih ili srpskih vladara nad Bosnom. To su tek povremeni izleti susjednih vladara koji nisu niti su mogli izmijeniti stoljetni položaj bosanskih zemalja jer su one bez Hrvata i Srba odavno išle svojim, od njih posve odijeljenim putem. Carevi podaci za taj posao ne mogu biti mjerodavni, a još manje vješta konstrukcija barskog nadbiskupa koji piše sredinom 12. stoljeća..." (Srednjovjekovna Bosna – politički položaj bosanskih vladara do Tvrtkove krunidbe, Zagreb, 1989). Također, fra Ivan Frano Jukić, koji je koristio pseudonim Slavoljub Bošnjak, u svom proglasu 1848. godine zapisao je: "Mi Bošnjaci njekad slavni narod sad jedva da smo živi; nas samo kao ocenutu glavu od stabla slavjanskog gledaju priatelji naukah i žale nas... Vrime je da se i probudimo od dugovične nemarnosti; dajte pehar, te carpite iz studenca pomnje mudrost, i nauk; nastojte da najpred naša serca očistimo od predsudah, fatajmo za knjige i časopise, vidimo što su drugi uradili, te i mi ista sredstva poprimimo, da naš narod prosti iz tminah neznanstva na svitlost istine izvedmo." Kao što vidiš, ovo nije moje mišljenje nego historijske činjenice na koje mnogi odmahuju rukom. A moje je mišljenje da je Bosna i Hercegovina zemlja svih onih koji je smatraju svojom domovinom, nevezano za njihovu nacionalnost/vjeru (pošto je to kod nas među običnim narodom poistovjećeno). Po Ustavu je sastavljena od 2 entiteta i 3 konstitutivna naroda: Bošnjaka, Hrvata i Srba. No zanemaruje se da taj Ustav nije donijela skupština nego su ga nametnule svjetske sile u Daytonu, tj. nije izraz volje naroda. A ta volja, koja je na referendumu 1992. dovoljnom većinom glasila da se BiH osamostali kao cjelovita država svih njenih građana (niko nije spominjao nikakve entitete ni konstitutivne narode, a, opet, nisu samo Bošnjaci/muslimani glasali za nezavisnost), nakon 3-4 godine užasnog rata (a koji rat nije užasan?) postala je nešto sasvim suprotno i ostala takva do danas i ko zna koliko će još ostati. Znači, ispada da je jedan dio Hrvata (ne svi, naravno) koji su glasali za nezavisnu i cjelovitu BiH 14 mjeseci nakon toga počeo ratovati protiv onoga za šta je glasao (a možda ti i nisu glasali za nezavisnost). Mene, majku i sestru doslovno su jedna obična vrata dijelila od toga da nas HVO 9. maja 1993. odvede u logor na Heliodromu (samo su ih trebali otvoriti, ali nisu jer im je žena iz susjednog stana, Hrvatica, rekla da tu nema niko, iako je znala da smo tu), a kome je bila kriva jedna obična domaćica s dvoje djece? Nemoj me pogrešno shvatiti – kako god osuđujem zločince iz redova Hrvata, tako isto osuđujem i zločince koji su Bošnjaci i Srbi - ništa mi nisu draži jer ljudskost i pravdu treba staviti iznad svega, uključujući i naciju. Dalje, ne negiram niti mogu niti želim negirati identitet Hrvata, a ni Srba i Bošnjaka u BiH (uostalom, vidio si da je mojoj porodici u kritičnom trenutku pomogla upravo Hrvatica). Daleko od toga. Samo pokušavam ukazati na neke stvari koje su iz prošlosti, ali se odražavaju na sadašnjost, a često se zanemaruju, tj. da se bh. Hrvati i Srbi nisu tako identificirali kroz cijelu historiju BiH, nego u posljednjih 150 godina. Dotad su i sami sebe nazivali drugim imenima. Pošto sam samo običan skroman čovjek s ograničenim znanjem, naravno da mogu pogriješiti u tome i iskreno se izvinjavam ako negdje pogriješih (i nije mi problem priznati grešku), jer nemam lošu namjeru ni prema kome. Da je imam, blokirao bih te, npr., a ovo sve obrisao i bila stvar (šala, šala - da ne ispadne sve u nekom teškom tonu). :-)) Svako ti dobro (iako si se opet zaboravio potpisati). :-) -- Kukac 16:18, 11 septembar 2011 (CEST)

Zahtjev za izmjenu, 13. mart 2017

Bilo bi dobro dodati link na wikiquote.

Urađeno, hvala na dojavi --Munja (razgovor) 01:04, 14 mart 2017 (CET)