Wikipedia

Windows 1.0

Windows 1.0 je grafički korisnički interfejs i operativno okruženje za računare koji je razvio Microsoft. Prvi put je objavljen 20. novembra 1985. kao prva verzija u liniji Microsoft Windows proizvoda. Windows 1.0 je grafička, 16-bitna ljuska sa mogućnosti rada sa više aplikacija koja se pokreće preko postojeće MS-DOS instalacije i svrha mu je da pruža operativno okruženje kako bi se mogli pokrenuti programi dizajnirani za Windows kao i MS-DOS softver. Bill Gates je počeo sa razvijanjem ovog projekta kada je vidio demonstraciju sličnog softverskog programa pod imenom Visi On na COMDEX sajmu.

Microsoft Windows 1.0
Slika ekrana sistema Microsoft Windows 1.01
RazvijateljMicrosoft
Izvorni modelvlasnički
Najnovija
stabilna verzija		1.04[1] / {april 1987.[1]
Licencakomercijalni softver
SljedbenikWindows 2.0 (1987)

Iako je primio uopćeno dobre kritike na ranijim prezentacijama i podršku od nekolicine hardverskih i softverskih proizvođača, Windows 1.0 je loše primljen od strane kritičara, koji su izjavili da nije ispunio njihova očekivanja. Pogotovo su smatrali da Windows 1.0 stavlja previše težišta na rad sa mišem, koja korisnici nisu toliko često koristili u to vrijeme; da ne pruža dovoljno resursa novim korisnicima i da ima niske performance, pogotovo na slabijem hardveru. Uprkos kritikama, Windows 1.0 će se dokazati kao važan korak za Microsoft i računarsku historiju.[2] Windows 1.0 se prestao podržavati 31. decembra 2001.

Historija uredi

 
Brošura za Microsoft Windows 1.0; štampano u januaru 1986.

Razvijanje projekta je počelo nakon što je Bill Gates vidio demonstraciju sličnog softverskog programa pod imenom Visi On na COMDEX sajmu, koji je također bio softver za grafički korisnički interfejs za IBM računare.[3]

Microsoft je prvi put prestavio Windows javnosti 10. novembra 1983.[4] Zahtjevao je dva floppy disk ulaza i 192 KB RAM-a. Microsoft ga je opisao softver kao drajver za MS-DOS 2.0.

Pošto je podržavao kooperativni multitasking i redao prozore jedan kraj drugog ili jedan na drugi kada bi koristio dobre aplikacije koje su koristile samo DOS pozive i dozvolio bi rad manjeg dobrih aplikacija po ponašanju da budu pokrenute preko cijelog ekrana. Samim tim se Windows razlikovao od Visi On i Appleove Lise tog vremene jer je odmah pružao mnoge aplikacije. Za razliku od Visi On-a, Windows programeri nisi htjeli koristiti Unix da razvijaju za IBM računare. Microsoft je planirao podsticati druge kompanije, pa čak i svoje konkurente da razvijanju aplikacije za Windows, bez potrebe da programiraju Microsoftov korisnički interfejs u svoje aplikacije.[5] Mnogi hardverski proizvođači, odnosno proizvođači MS-DOS računara poput kompanija Compaq, Zenith, i DEC kao i softverske kompanije Ashton-Tate i Lotus su sve obećale podržati Windows.[4] Nakon što su članovi BYTE magazina vidjeli Windows, u decembru 1983. su izjavili da "djeluje da pruža nevjerovatnu otvorenost, mogućnost bilo kakve konfiguracije i lake prenosivosti kao i solidne hardverske zahtjevi a i cijenu … Imajući u vidu da je ovako iznenadno objavljen, Microsoft Windows će biti prvi veći test metafore radne površine za potrošače."[5]

Već od rane historije Gates je vidio Windows kao Microsoftovu budućnost. Dao je izjavu InfoWorld-u u aprilu 1984. rekavši "Naša strategija i enerergija kao kompanija upotpunosti ide ka Windowsu, baš kao što smo posvećeni podržavanju i unapređivanju kernela MS-DOS i Xenix. Također kažemo da će jedino one aplikacije koje se već koriste Windowsom biti konkurentne dugoročno."[6] IBM nije bio na Microsoftovoj konferenciji,[4] i već pri kraju 1984, mediji su objavili "rad prozora" između Windowsa, IBM-ovog TopView i Digital Research-evog GEM grafičkog interfejsa.[7] Microsoft je u međuvremenu obećao u novembru 1983. putiti Windows u prodaju do aprila 1984,[4], ali je zatim negirao bilo kakve objave i predvidio da će Windows biti u prodaji u junu 1985. Kompanija je izjavila da je svrha Windowsa, za razliku od TopView-a, bila da "pretvore računar u okruženje bogato grafikama" koristeći manje memorije.[7] Windows 1.0 je službeno objavljen 20. novembra 1985.[8]

Verzija 1.02, objavljena u maju 1986, bila je međunarodno izdanje. Verzija 1.03, objavljena u augustu 1986. je imala razna poboljšanja i time ju je činilo više dosljednom sa međunarodnim izdanjem. Uključivala je drajvere za evropske tastature i dodane drajvere za ekrane i štampače. Verzija 1.04, objavljena u aprilu 1987, dodala je podršku za IBM-ove nove PS/2 računare iako nije bilo podrške za PS/2 miševe i novu VGA grafiku.[9] U isto vrijeme, Microsoft i IBM su najavili OS/2 i njegov grafički prezentacijski menadžer koji je trebao zamijeniti i MS-DOS i Windows.[10]

Microsoft je objavio nasljednika za Windows 1.0 u novembru 1987. pod nazivom Windows 2.0. Kompanija je podržala Windows 1.0 16 godina do 31. decembra 2001. – najduže od svih verzija Windowsa.[11]

Funkcije uredi

Windows 1.0 nudi ograničen rad sa više postojećih MS-DOS programa i koncentrira se na pravljenju paradigme u kojij će se koristii nativni model za programe u budućnosti. Zbog Microsoftove obimne podrške da podrži stare aplikacije, ne samo da je moguće pokrenuti Windows 1.0 izvršne datoteke na trenutnim verzijama Windowsa u velikom broju slučajeva, već je moguće ponovo kompajlirati njihov izvorni kôd u novu, isto funkcionalnu "modernu" aplikaciju sa manjim promjenama u izvornom kôdu.[12]

Windows 1.0 se često nazivao i 'front-end' za MS-DOS operativni sistem. Ovaj opis je čak dodan i na iduće verzije Windowsa. Windows 1.0 je MS-DOS program. Windows 1.0 programi pozivaju MS-DOS funkcije i grafički programi se pokreću preko .EXE datoteka kao i MS-DOS programi. Međutim, Windows .exe datoteke imaju vlastiti "novi izvršni" format (ili NE) koji samo Windows može procesirati i koji dozvoljava pravljenje složenijeg kôda i podataka. Aplikacije su trebale podržavati memoriju samo kroz Windowsov vlastiti sistem za upravljanje memorije, koji je imao virtualnu memoriju, omogućavajući programerima da koriste više memorije nego što je uređaj imao.

Pošto je podrška za grafiku u MS-DOS-u bila značajno ograničena, MS-DOS aplikacij su morale koristiti loš hardver a ponekad i sam BIOS da bilo šta urade. Baš zbog toka je Windows 1.0 sadržavao originalne drajvere za grafičke kartice, miševe, tastature, štampače i serijske komunikacije te su aplikacije mogle koristiti API-jeve za pristup ovim drajverima. Međutim ovo se proširilo i na druge API-jeve poput oni za upravljanje sistemom datoteka. U ovom smislu, Windows 1.0 je bio dizajniran kao potpuni operativni sistem, umjesto samo grafičko okruženje koga su koristile aplikacije, ali je ipak Windows 1.0 bio "DOS front-end" jer nije se mogao biti pokrenut ako DOS nije bio instaliran i morao je koristiti DOS okruženje iako se nivo potrebe za DOS-om smanjivao svake iduće verzije Windowsa.

Sistemski zahtjevi za Windows 1.01 su bili CGA/HGC/EGA grafika, MS-DOS 2.0, 256 KB RAM-a ili više i dva ulaza za floppy diskove ili hard disk.[1] Počevši sa verzijom 1.03, podržani su Tandy i AT&T grafički režimi.

 
MS-DOSov izvršni upravljač datoteki.

Windows 1.0 je pokretao operativnu ljusku poznatu kao MS-DOS Executive, što je bilo malo više nego sama podrška za miš, jer nije podržavala ikone i nije podržavale sve standarde Y2K-a. Drugi programi koji su bili sadržani su bili Calculator, Calendar, Clipboard Viewer, Clock, Notepad, Paint, Reversi, Cardfile, Terminal i Write.[13]

Windows 1.0 nije dozvoljavao da se prozori nalaze jedan na drugom. Umjesto toga, svi prozori su bili pokrenuti jedan kraj drugog. Samo dialoške kutije su mogle biti prikazane na nekom prozoru.[13]

Windows 1.0 izvršne datoteke, mada su sadržavale sličan .exe završetak kao i MS-DOS programi, nisu sadržavale kôd koji bi prikazao "Ovaj program zahtjeva Microsoft Windows" poruku kao što to rade noviji Windows programi. Umjesto toga, izvršna datoteka, to jest, početak datoteke ima noviji C programski model moji zahtjeva više memorije što DOS odbaciju sa porukom "ovaj program je prevelik da stane u memoriju".[14]

Odaziv uredi

Kad je Windows 1.0 objavljen, odaziv kritičara je bio mješovit. Većina kritičara je smatrala da platforma ima budući potencijal ali da Windows 10 ne ispunjava očekivanja. Nekolicina kritičara je kritizirala znatno zahtjevne hardverske zahjeve, pogotovo naglašavajući loše performanse kada bi pokrenuli nekoliko aplikacija odjednom, te da je Windows promovirao korištenje miša za navigaciju, što je bio relativno novi koncept u to vrijeme.[3] The New York Times je kritizirao performanse Windowsa na sistemu sa 512 KB RAM-a naglasivši da dizajn nije bio dovoljno fleksibilan za korištenje samo sa tastaturom jer se orijentirao većinom na miš. Times magazin je smatrao da loše performanse, manjak posebnog softvera napravljenog za Windows, nesigurna kompatibilnost sa DOS programima i manja vodiča će navesti korisnike da koriste sličan alternativni program za DOS pod nazivom Borland Sidekick umjesto Windowsa.[15]

Retrospektivno gledajući, Windows 1.0 je smatran kao neuspješan proizvod od strane tadašnjih tehnoloških publikacija, mada su priznali historijsku važnost Windows linije proizvoda.[2][3] Nathaniel Borenstein (koji je kasnije razvio MIME standarde) i njegog tehnološki tim su bili kritični po pitanju Windowsa kada im je ga prvi put prestavili Microsoftovi predstavnici. Potcjenjujući budući uticaj platforme vjerovao je da "su ovi ljudi došli sa jadnim i naivnim sistemom. Znali smo da nikad neće ništa ostvariti."[8]

The Verge kompanija je smatrala da je loš odaziv na Windows 8 2012. bio sličan onoj koji su doživili sa prvim Windowsom. Slično kao što je Windows 1.0 radio kao sloj na vrhu MS-DOS-a, Windows 8 je pružio novu vrstu interfejsa i softvera koji bi se koristio sa novim uređajima, pogotovo onima sa ekranima na dodir (igrom slučaj, "moderne" aplikacije u sistemu Windows 8 također nisu mogle raditi jedna preko druge poput Windows 1.0 sistema) i radio na NT ljusci koju su koristile prošle verzije sistema Windows.[3]

Reference uredi

  1. ^ a b c "Windows Version History". Support (4.0 izd.). Microsoft. 23. 9. 2011. Pristupljeno 22. 10. 2014.
  2. ^ a b Cooper, Charles (20. 11. 2013). "Windows 1.0: The flop that created an empire". CNET. CBS Interactive.
  3. ^ a b c d "Revisiting Windows 1.0: how Microsoft's first desktop gracefully failed". The Verge. Vox Media. 20. 11. 2012.
  4. ^ a b c d Markoff, John (21. 11. 1983). "Microsoft Does Windows". InfoWorld. Menlo Park (Kalifornija): Popular Computing. 5 (47): 32–36. ISSN 0199-6649. 10. novembra u New Yorku, Microsoft je prestavio Windows… Kažu da će dati pristup Windowsu prodavačima u aprilu (iako je teško predvidjeti za proizvod kao što je Windows, pa možda bude trajalo duže) sa cijenom između 100 $ i 250 $,
  5. ^ a b Lemmons, Phil. "Microsoft Windows". BYTE. str. 48.
  6. ^ Caruso, Denise (2. 4. 1984). "Company Strategies Boomerang". InfoWorld. str. 80–83. Pristupljeno 10. 2. 2015.
  7. ^ a b Rosch, Winn L. (25. 12. 1984). "The Curtain Rises On The War of the Windows". PC Magazine. str. 33. Pristupljeno 25. 10. 2013.
  8. ^ a b "Windows 1.0 turning 25: First experiences recalled". NetworkWorld. Arhivirano s originala, 10. 11. 2010. Pristupljeno 11. 11. 2013.
  9. ^ Dirk Makowski. "Windows 1". winhistory.de. Pristupljeno 16. 12. 2015.
  10. ^ "A history of Windows". Microsoft. 2012. Pristupljeno 19. 4. 2012. On November 20, 1985, two years after the initial announcement, Microsoft ships Windows 1.0.
  11. ^ "Obsolete Products". Support. Microsoft. 25. 7. 2011. Pristupljeno 21. 8. 2011.
  12. ^ Lineback, Nathan (august 2007). "Graphical User Interface Gallery. Misc. Windows Screenshots". toastytech.com. Pristupljeno 4. 9. 2009.
  13. ^ a b Lineback, Nathan. "Graphical User Interface Gallery. Microsoft Windows Version 1.x Screenshots". toastytech.com. Pristupljeno 22. 10. 2014.
  14. ^ x86 Disassembly. Wikibooks, The Free Textbook Project. Arhivirano s originala 8. 5. 2015. Pristupljeno 15. 2. 2015.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)
  15. ^ "Personal Computers; Windows Are Open At Last". The New York Times. Pristupljeno 11. 11. 2013.
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Windows_1.0&oldid=3504380"