Vlasac (lat. Allium schoenoprasum L ) je začinska biljka iz porodice lukovica.

Vlasac
Sistematika
CarstvoPlantae
DivizijaMagnoliophyta
RazredLiliopsida
RedAsparagales
PorodicaAlliaceae
RodAllium
VrstaA. schoenoprasum
Dvojno ime
Allium schoenoprasum
Linnaeus

Karakteristike uredi

Vlasac je otporna biljka, koja naraste do 50 cm visine. Korijen je duguljasta lukovica. Dugi izdanci su uski, okrugli, cjevasti listovi, zelene ili zeleno-sive boje. Između maja i augusta na vrhovima narastu brojni, gusti, ljubičasti cvjetovi. Latice su zvjezdasto raspoređene i jednake su dužine, prečnika do 5 cm.

Rasprostranjenost uredi

Pretpostavlja se da je vlasac prvobitno rastao na alpskim brdima. Danas se može naći u brežuljkastim krajevima sa toplom klimom alpske i arktičke Evrope, Azije i sjeverne Amerike. Za rast treba usitnjeno, hranjivo i vlažno tlo. Danas se uglavnom uzgaja u staklenicima.

Upotreba uredi

Vlasac se upotrebljava još od ranog srednjeg vijeka. Postoje različite vrste biljke, u zavisnosti od njene visine i debljine listova. Ima i vrsta koje cvjetaju bijelim cvijetom. Svjež ili zamrznut, rijeđe sušen, sitno nasjeckan, dodatak je supama ili salatama. Dugi listovi se sjeku, a novi rastu cijele godine. Uzgaja se i kao ukrasna biljka. Ljekovita svojstva vlasca nisu poznata.

Hemijski sastav uredi

Vlasac sadrži vitamin C i vitamin A. Okus dolazi od dipropyldisulfida, metylpentyldisulfida i pentylhydrosulfida.


Također pogledajte uredi

Vanjski linkovi uredi