Vitex agnus-castus
Vitex agnus-castus (kaluđerski biber, drvo čednosti) jeste biljna vrsta iz reda Vitex, porodice Lamiaceae. Poznata je i kao konopljika i divlji biber, a navodno slabi libido. To mišljenje se odrazilo i na njeno latinsko ime: angus - janje iz grčkog ἁγνός i castus - djevičanski. Prvobitni prostor koji je naseljavala ova biljka se protezao od područja oko Sredozemnog mora preko Male Azije do Krima, da bi se danas kultivisala u mnogim područjima umjerene i suptropske klime.
| Vitex agnus-castus | |
|---|---|
 | |
| Sistematika | |
| Carstvo | Plantae |
| Divizija | Magnoliophyta |
| Razred | Magnoliopsida |
| Red | Lamiales |
| Porodica | Lamiaceae |
| Rod | Vitex |
| Vrste | |
| Vitex agnus-castus | |
Osobine uredi
Grm može narasti do četiri metra i imati svijetlosmeđe izdanke. Listovi stoje nasuprost te su skupljeni u obliku ruke sa 5 do 7 listova. Cvijetovi su malehni, sastavljeni od gusto poredanih cvatova različitih boja, od ljubičaste, plave, roze do bijele. Po rasporedu listova, veoma je slična konoplji, te često može doći do zabune. Mesnati crveno-crni plodovi se koriste kao začin i anafrodizijak. Plod se sastoji od četverosjemene bobice. Cvjeta od jula do augusta. Najčešće se može naći na vlažnim mjestima i ušćima rijeka.
Historija uredi
U vrtovima samostana tokom srednjeg vijeka, pored začinskih i ljekovitih biljaka, rasle su i biljne vrste koje su služile za odvraćanje od svjetovne ljubavi. Stanovnici samostana, redovnici i časne sestre, imali su pristup ljekovitim receptima starih sredozemnih kultura. Upoznali su mnoge biljke, koje su još svećenici stare Grčke koristili kao biljke za održavanje morala i etike. Između ostalih, Pedanius Dioscorides je opisao vrste i njihovu primjenu[1]:
„Agnos … među Rimljanima poznat i kao divlji biber, je jedno grmoliko drvo, koje raste na ušćima rijeka i stjenovitim obalama _ Nazivaju ga Agnos, jer je kod Tesmoforijskih žena, koje su održavale svoju čast i moral, služio kao napitak, koji ograničava volju za seksom.“
Monasi su uzimali ljuto sjeme ove biljke kao začin, a ujedno je imalo i prihvatljiv popratni efekat. U grčkim legendama, Vitex se smatrao simbolom čednog braka, jer se vjerovalo da je božica Hera rođena na ostrvu Samos upravo ispod jednog grma Vitexa. U srednjem vijeku Vitex je postao simbolom povućenog života monaha.
Pier Andrea Mattioli (Matthiolus) opisuje ovu biljku u svojoj knjizi o bilju iz 1626 godine: ...ne daje blagotvorni efekat samo sjeme, nego i listovi i cvjetovi, a također nije ih potrebno samo jesti, dovoljno ih je samo prosuti po krevetu.
Upotreba uredi
Koristila se hiljadama godina zbog povoljnog uticaja na hormonalni sistema kod žena. Moderne studije su potvrdile ovaj efekat.[2] Ekstrakti i ostali proizvodi od Vitexa se koriste više od 50 godina za liječenje širokog spektra ginekoloških problema i drugih ženskih zdravstvenih problema. Podaci iz kliničke studije podržavaju korištenje Vitexa za simptomatično liječenje predmenstrualnog sindroma (PMS) i cikličke boli u grudima.[3]
Ne preporučuje se korištenje Vitexa za vrijeme trudnoće, zbog mogućih komplikacija.[4][5]
Hemijski sastav uredi
Hemijskom analizom je dokazano pristustvo flavonoida, alkaloida, diterpenoida, viteksina i kasticina, te steroidnih hormonskih komponenti.[6]
Vanjski linkovi uredi
- Chaste-tree, Chasteberry - Vitex agnus-castus Arhivirano 13. 4. 2015. na Wayback Machine (en)
| Vitex agnus-castus na Wikimedia Commonsu. |
- "Vitex agnus-castus L.", Encyclopedia of Life, pristupljeno 18. apr 2011.
Reference uredi
- ^ Dioscorides Pedanius: De materia medica, prijevod: Lily Y. Beck, Georg Olms Verlag, 2005, str. 74-75, ISBN 3-487-12881-0
- ^ Agnus Castus Arhivirano 8. 10. 2009. na Wayback Machine, Plants For A Future, (en)
- ^ Gail B. Mahady et al.: Chasteberry (Vitex agnus castus), Encyclopedia of Dietary Supplements, 2005
- ^ Drugs.com: Chaste Tree, 11. novembar 2007
- ^ Brinker FJ.: Herb Contraindications and Drug Interactions, 2. izd., Eclectic Medical Publications, 1998, ISBN 978-1-888483-11-6
- ^ Merz, PG; Gorkow C, Schrödter A, Rietbrock S, Sieder C, Loew D, Dericks-Tan JS, Taubert HD (1996): The effects of a special Agnus castus extract (BP1095E1) on prolactin secretion in healthy male subjects, Exp Clin Endocrinol Diabetes 04 (6): 447–53