Viking 1

Viking 1 Lander
Organizacija	NASA
Trajanje misije	20. juli 1976. - 13. novembar 1982.
Masa	572 kg

Viking 1 Orbiter
Organizacija	NASA
Trajanje misije	20. augusta 1975. - 17. augusta 1980.
Masa	883 kg

Viking 1 je prva od dvije letjelice iz uspješnog NASA-inog programa istraživanja Marsa, Viking.^[1] Sonda Viking Lender 1 je slala podatke s Marsa 4 godine i 28 dana.

Misija uredi

Viking 1 lansiran je 20. augusta 1975. raketom Titan III/Centaur na desetomjesečno putovanje prema Marsu. Orbiter je počeo slati slike Marsa 5 dana prije ubacivanja u orbitu. Viking 1 Orbiter je u orbitu ušao 19. juna 1976. Početna orbita bila je elipsa dimenzija 1513 x 33,000 km s periodom ophoda od 24.66 sati. U početku je slijetanje lendera na Mars bilo planirano za 4. juli 1976, 200-tu godišnjicu osnivanja SAD-a. Snimke koje je orbiter napravio pokazao je da je planirano mjesto slijetanja opasno za lander. Slijetanje se na kraju odigralo 20. jula 1976. u 11:53:06 UT.

Orbiter uredi

Orbiter je sa sobom nosio sljedeće instrumente: dvije kamere, IC spektrometar radi snimanja vodene pare u atmosferi i IC radiometre radi mjerenja temperature površine. Primarna misija Orbitera trajala je do solarne konjukcije 5. novembra 1976. godine. Produženje misije počelo je 14. decembra 1976. i trajalo je do 17. augusta 1980. Početkom 1977. periapsis orbite smanjen je na 300 km radi detaljnog snimanja površine. Orbita je naknadno mijenjana radi prilaska Fobosu i promjene orijentacije u odnosu na Mars. Visina periapsisa orbite je 20. jula 1979. podignuta na 357 km. Kako je u augustu 1980. orbiter bio pri kraju s gorivom za kontrolu orijentacije, dotadašnja eliptična orbita dimenzija 357 x 33,943 km promijenjena je u elipsu dimenzija 320 x 56,000 km radi izbjegavanja pada letjelice na Mars i njegove kontaminacije zemaljskim mikrobima. Vjeruje se da će orbiter biti stabilan u toj orbiti do 2019. Komunikacija s orbiterom prekinuta je 17. augusta 1980.^[2]

Lender uredi

Viking 1 Lender sletio je 20. jula 1976. u 11:53:06 na Mars u prostranu ravnicu Chryse Planitia (Zlatna Ravnica). Aerografske koordinate mjesta slijetanja su 22.697° sjeverno i 48.222° zapadno, oko -2.69 km ispod referentne visine.

Prve fotografije snimljene su samo 25 sekundi nakon slijetanja. Slanje fotografija na Zemlju trajalo je 4 minute. Za to vrijeme Lender se aktivirao. Usmjerio je glavnu antenu prema Zemlji za direktnu komunikaciju. U prvih 7 minuta lender je snimio 300° panoramsku scenu (slika ispod). Dan kasnije su poslane prve fotografije u boji. Seizmometar se nije pravilno postavio, a robotskoj ruci trebalo je 5 dana da se oslobodi i pravilno postavi.

Svi eksperimenti i instrumenti na Vikingu 1 uspješno su sprovedeni. Sljedeći instrumenti su bili na landeru: dvije kamere, tri analizatora za rast, metabolizam i fotosintezu mikroba, plinski hromatografski maseni spektrometar (GCMS), rentgenski fluorescentni spektrometar, senzori za tlak, temperaturu i brzinu vjetra, troosni seizmometar, magnet na robotskoj ruci i razni inženjerski senzori.

Lender je imao masu od 572 kg i RTG generator snage 70W kao izvor energije i topline. Lender je bio aktivan 2306 zemaljskih dana, do 13. novembra 1982, kada je pogrešna naredba poslana sa Zemlje dovela do gubitka kontakta s lenderom. Godine 2006. MRO je snimio lender na površini (slika ispod).