Višestruka otpornost na lijekove

Višestruka otpornost na lijekove (MDR ), otpornost na više lijekova ili multirezistencija i multipla rezistencija antimikrobna rezistencija je pojava koju ispoljava određena vrsta mikroorganizama na više antimikrobnih lijekova. Najopasniji tipovi u zavnom zdravstvu su MDR bakterije. One se odupru djelovanju više antibiotika; druge vrste uključuju MDR virus, gljive i parazite (otporne na više fungicida, antivirusnih i parotivparazitskih hemijskih lijekova širokog spektra).[1][2][3][4] U prepoznavanju različitih stupnjeva MDR, uvedeni su izrazi intenzivno otporan na lijekove (XDR) i panrezistentan (PDR). Definicije su objavljene u 2011. u časopisu "Klinička mikrobiologija i infekcija (Clinical Microbiology and Infection) i otvoreno su dostupne.[5]

Uobičajeni multirezistentni organizmi (MDRO) uredi

Najčešći multirezistentni organizmi su bakterije, a obično:

Grupa gram-pozitivnih i gram-negativnih bakterije posebno sadašnjeg značaja su nazvan kao grupa ESKAPE (Enterococcus faecium, Staphylococcus aureus, Klebsiella pneumoniae, Acinetobacter baumannii, Pseudomonas aeruginosa i Enterobacterske vrste.[6]

Bakterijska otpornost na antibiotike uredi

Postoje različiti mikroorganizmi koji su preživjeli hiljadama godina od njihove sposobnosti da se prilagode antimikrobni agensima. Oni to stiču preko spontanih mutacija ili transfera DNK. Ovaj proces omogućava nekim bakterijama da se suprotstavi akciji pojedinih antibiotika, kada su antibiotici neefikasni.[7] Ovi mikroorganizmi, u postizanju otpornosti na više lijekova uključuju nekoliko mehanizama:

Mnogo različitih bakterija sada ispoljava otpornost na više lijekova, uključujući i stafilokoke, enterokoka, gonokoke, streptokoke, salmonele, kao i brojne druge gram-negativne bakterije I Mycobacterium tuberculosis . Bakterije otporne na antibiotik su u stanju da prenesu kopije DNK I da tako genetički kod za mehanizam otpornosti prenesu na druge bakterije čak I one koje su srodstvu sa njima, pa tako otporne bakterije proizvode generacije potomaka koji su otporni na antibiotike .[10] Ovaj proces se zove horizontalni transfer gena.

Otpornost na antifungicide uredi

Kvasci, kao što su vrste roda Candida može postati otporne prema dugotrajnoj terapiji azolnim preparatima, zahtijevaju liječenje različitim klasama lijekova. Infekcije gljivicom Scedosporium prolificans su gotovo uniformno fatalne zbog svoje otpornosti na više antifungicidnih agenasa.[11]

Otpornost na antivirusne lijekova uredi

HIV je najbolji primer MDR protivvirusnih lijekova, jer pod monoterapijom brzo mutira. Virus gripe je postao ubrzano MDR; takavi su i amantadeni, zatim inhibitor neuraminidaze, kao što je oseltamivir, (2008-2009: 98,5% od otpornih od lijekova za gripu A), također češće i kod immunoinkompetentnih ljudi Citomegalovirus može postati otporan na ganciklovirski i foscarnetski tretman, posebno u imunosuprimiranih bolesnika. Herpes simplex virus rijetko postaje otporan na aciklovirusne preparate, uglavnom u obliku poprečnog otpora famciklovira i Valacyclovira, obično u imunosuprimiranih osoba.

Otpornost na antiparazitske lijekove uredi

Jedan od najboljih primjera za rezistenciju na protivparazitski lijekove je liječenje malarije. Plasmodium vivax je postao otport+an na hlorokin i sulfadoxin-primetamin prije nekoliko desetljeća, a od 2012. godine na artemizin i Plasmodium falciparum, u zapadnoj Kambodži i zapadnom Tajlandu. N artemizin je postao rezistentan i Toxoplasma gondii, kao i na atovakvon and sulfadiazin, ali nije obični MDR.[12] Tezistencija na antihelminte je uglavnom opsisivana u veterinarskoj lietereturi, kao naprimjer, u vezi sa natapanjem stoke nakon duže prakse uklanjanja kožnih parazita.[13]

Preveniranje rezistencije na antimikrobne supstance uredi

Za ograničavanje razvoja rezistencije na antimikrobne preparate, predloženo je da treba:

  • Koristiti odgovarajuće antimikrobne supstance za liječenje infekcije; naprimjer ne treba davati antibiotike za virusne infekcije;
  • Identificirati uzročni organizam kad god je to moguće;
  • Izabrati antimikrobna kijekove koji ciljaju na specifični organizam, a ne oslanjajući se na antimikrobne agense širokog spektra;
  • Dovršavati odgovarajuće trajanje tretmana antimikrobnim lijekovima (ne prekratko i ne predugo),
  • Koristiti pravu dozu za iskorjenjivanja uzročnika; supterapeutsko doziranje je povezano s razvojem otpornosti mikroba, kao što je prikazano u životinjama za hranu.

Medicinska zajednica oslanja se na edukaciju svojih propisivača i samoregulaciju u obliku žalbi na dobrovoljno antimikrobno upravljanje, što u bolnicama može biti u obliku antimikrobnih programa zbrinjavanja. Ova zajednica uvjerava da, u zavisnosti od kulturnog konteksta, vlada može pomoći u edukaciji javnosti o važnosti restriktivne upotrebe antibiotika za kliničku upotrebu, ali za razliku od narkotika, ne postoji propis za regulaciju njihve upotrebe bilo gdje u svijetu u ovom trenutku. Neke zemlje (Danska, npr.) ograničavaju upotrebu antibiotika za liječenjer domaćih životinja za ishranu.

Također pogledajte uredi

Reference uredi

  1. ^ Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Eds. (2005). Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB) Sarajevo. ISBN 9958-9344-1-8.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  2. ^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2002). Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-222-6.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  3. ^ Hadžiselimović R., Pojskić N. (2005). Uvod u humanu imunogenetiku. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo. ISBN 9958-9344-3-4.
  4. ^ Drug Resistance, Multiple na US National Library of Medicine Medical Subject Headings (MeSH)
  5. ^ A.-P. Magiorakos, A. Srinivasan, R. B. Carey, Y. Carmeli, M. E. Falagas, C. G. Giske, S. Harbarth, J. F. Hinndler et al. Multidrug-resistant, extensively drug-resistant and pandrug-resistant bacteria.... Clinical Microbiology and Infection, Vol 8, Iss. 3 first published 27 July 2011 [via Wiley Online Library]. Retrieved 16 August 2014.
  6. ^ Boucher, HW, Talbot GH, Bradley JS, Edwards JE, Gilvert D, Rice LB, Schedul M., Spellberg B., Bartlett J. (2009). "Bad buds, no drugs: no ESKAPE! An update from the Infectious Diseases Society of America". Clinical Infectious Diseases. 48 (1): 1–12. doi:10.1086/595011.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  7. ^ Bennett PM (mart 2008). "Plasmid encoded antibiotic resistance: acquisition and transfer of antibiotic resistance genes in bacteria". Br. J. Pharmacol. 153 Suppl 1: S347–57. doi:10.1038/sj.bjp.0707607. PMC 2268074. PMID 18193080.
  8. ^ Li XZ, Nikaido H (2009). "Efflux-mediated drug resistance in bacteria: an update". Drugs. 69 (12): 1555–623. doi:10.2165/11317030-000000000-00000. PMC 2847397. PMID 19678712.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
  9. ^ Stix G (april 2006). "An antibiotic resistance fighter". Sci. Am. 294 (4): 80–3. doi:10.1038/scientificamerican0406-80. PMID 16596883.
  10. ^ Hussain, T. Pakistan at the verge of potential epidemics by multi-drug resistant pathogenic bacteria (2015). Adv. Life Sci. 2(2). pp: 46-47
  11. ^ Howden BP, Slavin MA, Schwarer AP, Mijch AM (februar 2003). "Successful control of disseminated Scedosporium prolificans infection with a combination of voriconazole and terbinafine". Eur. J. Clin. Microbiol. Infect. Dis. 22 (2): 111–3. doi:10.1007/s10096-002-0877-z. PMID 12627286.
  12. ^ Doliwa C, Escotte-Binet S, Aubert D, Velard F, Schmid A, Geers R, Villena I. Induction of sulfadiazine resistance in vitro in Toxoplasma gondii. Exp Parasitol. 2013 Feb;133(2):131-6.
  13. ^ Laurenson YC, Bishop SC, Forbes AB, Kyriazakis I. Modelling the short- and long-term impacts of drenching frequency and targeted selective treatment on the performance of grazing lambs and the emergence of antihelmintic resistance. Parasitology. 2013, 1:1-12.

Dopunska literatura uredi

Vanjski linkovi uredi