Varenje, probava ili Digestija je mehaničko i hemijsko razlaganje hrane na manje komponente koje se mogu tada resorbirati u krv. Varenje je forma katabolizma jer od velikih molekula nastaju manje. Probava je proces koji se događa u probavnom sistemu a razgrađuje hranu mehanički i hemijski. Probava omogućava opskrbu organizma vodom, mineralima, vitaminima i energijom bogatim tvarim poput ugljikovodika, masti i bjelančevina.

Kod sisara hrana se najprije sažvače u ustima. Miješa se sa pljuvačkom i započinje hemijsko varenje uz pomoć ptijalina koji je u zadužen za razgradnju skroba. Ptijalin je enzim iz grupe amilaza. Akt gutanja prenosi zalogaj (bolus) uz pomoć jezika u ždrijelo a istovremeno zatvaraju se disajni putevi pomoći mekog nepca prema nosnoj šupljini i pomoću epiglotisa prema dušniku. Na ovaj način se spriječava ulazak hrane u respiratorne organe. Kroz jednjak hrana dolazi u želudac gdje se dalje vari pod dejstvom hlorovodonične kiseline i pepsina. Nakon toga hrana prelazi u tanko crijevo gdje se nastavlja varenje pomoću enzima gušterače i dvanaestopalačnog crijeva. Nakon digestije, hrana se resorbira u tankom crijevu a voda uglavnom u debelom crijevu. Na kraju se ostaci izbace vani kao feces.[1]

Također pogledajte uredi

Reference uredi

  1. ^ Maton, Anthea (1993). Human Biology and Health. Englewood Cliffs, New Jersey, USA: Prentice Hall. OCLC 32308337. Nepoznati parametar |coauthors= zanemaren (prijedlog zamjene: |author=) (pomoć); CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link) ISBN 0-13-981176-1