Tvrđava Ostrovica

Tvrđava Ostrovica je bila srednjovjekovno utvrđenje na brdu iznad istoimenog naselja na rubu Ravnih kotara u sjevernoj Dalmaciji, Hrvatska. U Srednjem vijeku bila je jedno od najvažnijih utvrđenja u južnoj Hrvatskoj, štitivši pristup naseljima na obali i njihovo zaleđe, poznata kao ključ grada Zadra.

Na staroj geografskoj karti iz 1645. Ostrovica se nalazi u Dalmaciji (dolje lijevo)

Pominje se u 12. vijeku, a do 1347. posjedovali su je Knezovi Bribirski (Šubići). Nakon toga bila je pod direktnom kontrolom kralja Ludovika I Anžuvinca, a poslije njegove smrti njom su upravljali hrvatski ban Ivan Paližna s nasljednicima, bosanski kralj Tvrtko I Kotromanić (1388–1391), vojvoda Vuk Vukčić Hrvatinić (od 1393), vojvoda Sandalj Hranić Kosača (1405–1411), Mletačka republika te Osmanlijsko carstvo (od 1523).

Kralju Ludoviku Ostrovica je trebala iz strateških razloga, kako bi ojačao svoj položaj prema Mletačkoj republici, koja je držala velik dio Dalmacije pod svojom vlašću. Budući da je namjeravao izbaciti Mlečane sa sjeveroistočne obale Jadranskog mora i vratiti to područje pod hrvatsko-ugarsku vlast, iskoristio je dobar položaj tvrđave te je u ratu protiv Mlečana, koji je trajao od 1356. do 1358, pobijedio i nakon Zadarskog mira 1358. zavladao cijelom južnom Hrvatskom.

Poslije Ludovikove smrti, tvrđava je u više navrata promijenila vlasnike, na kraju dospjevši 1411. u ruke Mlečana, kada im je Sandalj Hranić Kosača predao to područje za 5000 dukata. Dolaskom Osmanlija u Bosansko kraljevstvo 1463, Ostrovici je zaprijetila sve veća opasnost, ali je ostala pod Mlečanima sve do 1523. U kasnijim stalnim mletačko-osmanlijskim konfliktima, Ostrovica je povremeno prelazila iz jednih u druge ruke i obrnuto, da bi u drugoj polovini 17. vijeka bila porušena.

Prema nekim izvorima, ona je još 1671. postojala i bila u posjedu Mlečana, jer je tada za komandanta postavljen iskusan ratnik protiv Osmanlija Stojan Janković. Nešto kasnije bila je uništena gotovo do temelja, pa su se do danas na platou kompaktne ostrovičke stijene sačuvali samo rijetki ostaci (naprimjer, kamena cisterna za vodu, fragmenti gotičke glazirane keramike i isklesane stepenice).

Također pogledajte uredi

Vanjski linkovi uredi