Wikipedia

Tulipan

Tulipan, je rod od oko 150 biljaka u porodici ljiljana (lat. Liliaceae)[1]. Područje odakle potiču vrste uključuje jug Evrope, sjever Afrike, te Aziju, tj. područja Anatolije i Irana, a najveći broj vrsta potiče iz stepa Kazahstana i okoline planina Pamira i Hindukuša. Danas je većina vrsta uzgojena ukrštanjem, a većina dolazi od vrste Tulipa gesneriana

Tulipan
Tulipan
Tulipan
Sistematika
CarstvoPlantae
DivizijaMagnoliophyta
RazredLiliopsida
RedLiliales
PorodicaLiliaceae
RodTulipa
Vidi tekst
Kultivirani tulipan

Tulipane je zapadnom svijetu predstavio Augier Ghislain de Busbecq, bečki ambasador u Turskoj, koji je pisao da ih je vidio u Edirneu u Turskoj 1551. godine i nešto kasnije poslao sjemena u Austriju. Dolazak u Antwerpen 1562. godine lukovica tulipana iz Konstantinopola (danas Istanbul) označio je početak hortikulturne industrije tulipana u Europi. Prvi uzgajivač ovog cvijeća bio je francuski botaničar Carolus Clusius, koji je bio strastveni uzgajivač lukovica i često mu se pripisuje širenje drugih proljetnih lukovica, poput zumbula i irisa, diljem Europe. 1590-ih godine osnovao je botanički vrt na Univerzitetu u Leidenu i tamo uzgajao tulipane. Godine 1596. i ponovno 1598., slomljeni tulipani (tulipani koji cvjetaju u prugama ili plamenu boje) ukradeni su iz Clusiusovog vrta, a genetski varijabilne sjemenke tih ukradenih cvjetova postale su temelj za trgovinu tulipanima, a „ludilo“ za tulipanima u Nizozemskoj u periodu od  1633–1637 godine danas je poznato kao Tulipanomanija.[2]

Opis biljke uredi

 
Festival tulipana u Woodburnu, Oregon, SAD, 2007.

Tulipan je biljka koja ima lukovicu (geofita) koja je kruškolikog oblika, zaobljena s jedne strane, a s druge spljoštena. Dobio je ime po turskoj riječi tulipant što znači turban. Iz lukovice raste niska biljka, visine između 10 i 70 cm. Najčešće ima 2-6 listova (pojedine vrste imaju do 12 listova), zelene ili blijedozelene boje, dosta širokih, prema vrhu zašiljenih, donekle mesnatih. Cvjetna stapka je mesnata, krhka, na kraju se nalazi kupasti, zdjelasti, resasti ili zvjezdasti cvijet. Cvjetovi su veliki i rastu na vrhu stabljike. Uobičajeno je da jedan cvijet raste na jednoj stabljici, premda postoje vrste koje imaju i do 4 cvijeta na jednoj stabljici. Cvjetovi su veliki, raznih boja, najčešće s tri latice, velikim tučkom u sredini i prašnicima oko tučka. Cvjeta od aprila do juna. Dijele se na dva načina; po obliku cvijeta i po vremenu cvjetanja.

Po obliku cvijeta uredi

 
Uzgojeni tulipani imaju razne boje
 
Unutrašnjost tulipana
  • Tulipani Fosteriana : naraste 20–40 cm, ima 3-4 lancetasta lista, cvjetovi su dugi do 15 cm, zvonastog oblika, blješteće crvene boje, s crnom osnovom cvijeta i žutom ivicom.
  • Tulipani Triumph : naraste do 45 cm, listovi su mu široki, cvjetovi krupni i širokog spektra boja. Cvate početkom aprila.
  • Tulipani Darwin : naraste u visinu 50–60 cm, cvjetna stapka je tanka i snažna, cvjetovi krupni i četvrtastog oblika. Cvate sredinom aprila.
  • Ljiljanoliki Tulipan : podsjeća na ljiljan, naraste 50–55 cm, cvijet je uzak i dugačak. Cvjetne latice su na vrhu zašiljene i pri rascvjetavanju se šire prema van.
  • Tulipani Cottage : zbirna klasa tulipana. Cvjetovi su ovalni, čvrsti, a postoje i sorte okruglog, četvrtastog i izduženog oblika cvijeta.
  • Tulipani Papagaji : ima latice nejednake veličine, po ivici nazubljene, cvjetne stapke su duge od 35–55 cm, cvjetovi su jednostavni, kupasti, često nepravilno isprugani raznim bojama.

Po vremenu cvjetanja uredi

  • vrlo rano cvjetajući (od kraja decembra do 15. januara)
    • rano cvjetajući (od 15. januara do 15. februara)
  • normalno cvjetajući (od 15. februara do 15. marta)
    • kasno cvjetajući (od 15. marta do 15. aprila)
  • vrlo kasno cvjetajući (od 15. aprila do sredine juna)

Uzgoj uredi

Tulipan je baštenska biljka, a može se gajiti i kao saksijska. Razmnožava se lukovicama. Ako se sade u septembru i oktobru na sunčanim mjestima u običnu baštensku zemlju i ne zahtijeva neke posebne uslove, samo ne podnosi pretjeranu vlažnost, jer lukovice od suvišne vlage truhle. Lukovice se sade na dubinu od 10 cm i na rastojanju od 15 cm. Naime, dubina sadnje zavisi od veličine lukovice i osobine zemljišta. Da bi se dobili kvalitetni cvjetovi treba voditi računa o pravilnoj obradi zemljišta. Zemljište se obično obradi na dubini od 25 do 30 cm i pred samu sadnju fino isitni.[3]

Preko zime traže zaštitu, pokrivanje tankim slojem suhog lišća i granja. U proljeće kad biljke izniknu treba zaštitni sloj skinuti i mlade biljke zaštititi od jutarnjih mrazeva. Poslije precvjetavanja prestati sa zalivanjem, kako bi se stabljika i listovi osušili. Zatim nadzemno stablo sasjeći na 10 cm iznad zemlje, kako bi lukovice bolje sazrile. Lukovice se vade iz zemlje po lijepom vremenu, ali ne po jakom suncu. Očiste se od zemlje i čuvaju na suhom, prozračnom mjestu. Vade se svake godine iz zemlje, inače bi zakržljale. Tulipani zasađeni u bašti na jednom mjestu mogu da ostanu dvije godine, poslije tog perioda, ako se ne izvade i ne odvoje mlade lukovice koje se javljaju uz staru lukovicu, degenerisaće se, tj. dat će brojne, ali sitnije cvjetove. Tulipani se mogu gajiti i u saksijama. U tu svrhu se koriste preparirane lukovice.

Upotreba tulipana uredi

  • za rez
  • sadnju u cvjetne gredice
  • sadnja u lončiće, sandučiće i zdjele za forsirano cvjetanje

Vrste uredi

Reference uredi

  1. ^ http://www.efloras.org/florataxon.aspx?flora_id=1&taxon_id=133974
  2. ^ "Tulip | Description, Flower, Cultivation, & Facts | Britannica". www.britannica.com (jezik: engleski). Pristupljeno 21. 6. 2023.
  3. ^ http://www.pobjeda.me/arhiva/?datum=2008-03-12&id=137295

Vanjski linkovi uredi


Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Tulipan&oldid=3530741"