Treskavica

Treskavica je planina u centralnoj Bosni i Hercegovini, koja se svojim južnim obroncima, kod Kalinovika, spušta u Hercegovinu. Uzvišenjem Hojta vezana je na zapadu sa Bjelašnicom. Na zapadu je i Visočica od koje je dijeli rijeka Ljuta. Od Sarajeva je udaljena oko 30 km. Pripada lancu dinarskih planina. Dobila je ime po čestim manjim zemljotresima.

Treskavica
Planina
Država	Bosna i Hercegovina
Općina	Trnovo, Kalinovik
Planinski sistem	Dinarske planine
Nadmorska visina	1.967  m
Koordinate	43°45′0″N 18°07′0″E
Treskavica u Bosni i Hercegovini

Za vrijeme rata od 1992 – 95 planina je bila poprište mnogobrojnih borbi, te se na njenim prostranstvima zaostala mnoga neeksplodirana ubojita sredstva.

Reljef

Treskavica se može podijeliti na dva dijela. Sjeverni dio se naziva Bosanska ili Trnovska Treskavica, južni dio Hercegovačka, Humska ili Kalinovačka.

Najviši vrh Treskavice iznosi 2.088 metara nadmorske visine i karakterističan je po tome što ga planinari zovu trima različitim imenima. Za jedne je on Paklijaš, za druge Đokin toranj, a za treće Mala ćaba. Naziv Paklijaš odnosi se na područje malo južnije od vrha koje je dobilo ime zbog nepristupačnosti i surovosti terena. Naziv Đokin toranj je po metalnom objektu koji je tu bio izgrađen kao sklonište, a koji se veže za arhitektu, planinara, po imenu Đoka, koji je dao ideju za gradnju tog objekt. Danas od objekta ostala su samo metalna vrata što se mogu vidjeti na vrhu. Objekt nije izdržao ratne i meteorološke uvjete. Ime Mala ćaba, je historijsko. To je stari naziv za vrh koji mještani iz sela u podnožju Treskavice od davnina koriste a vezan je za posjećivanje vrhova u određenom danu u godini iz religijskih razloga.

Izdvajaju se i vrhovi Oblik (1876 m) i Suve Lastve (2000 m). U stijenama Treskača, Zubova, Oblika, Ćabenskim i Nikolinim stijenama, ispenjan je veliki broj alpinističkih smjeri.

Hidrografija

Neobična pojava za ovu krševitu planinu je bogatstvo izvora od kojih neki leže pod najvišim vrhovima. Prema legendi, Treskavica ima čak 365 izvora, među kojim su i izvori pet velikih rijeka: Željeznice, Bistrice, Ljute, Bijele i Rakitnice. Na njoj se nalaze i mnoga jezera koja se napajaju iz lednika, podjezerskih izvora, okolnih izvora i potoka. Do većine jezera ne može se prići automobilom. Najpoznatija treskavička jezera su Veliko, Bijelo, Crno, Platno i Malo jezero koji predstavljaju najizrazitije tragove ledenog doba na ovoj planini.

Veliko jezero je najveće na planini, dugo je 220 m, široko 185 m, a duboko 6 m i nalazi se na nadmorskoj visini od 1548 m. Nekih 700 metara dalje, nakon strmog uspona, na 1675 m, nalazi se Crno jezero. Tu su i Turov Stan, Kućare, Trokunsko, Gornja Bara i Simovića Bara.

Sredinom prošlog stoljeća ova su jezera vještački poribljena, ali je eksperiment uspio samo u Velikom jezeru, u kojem ima ribe pastrmke.

Klima

Klima na Treskavici je planinska. Iznad Treskavice sudaraju se južne, mediteranske struje i sjeverne, koje dolaze s kontinenta. Sve to izaziva česte promjene vremena tako da se za jedan dan na Treskavici mogu doživjeti četiri godišnja doba.

Flora i fauna

Ni na jednoj bosanskoj planini nisu tako oštre i karakteristične razlike između pitome zelene vegetacije (na sjevernoj strani) i kršne divljine i goleti (na južnim obroncima) kao na Treskavici. Poznat je po endemskoj vrsti, bosanski ljiljan. Nekada su krda divokoza bila neizbježan prizor na Treskavici. Danas ih je sve rjeđe.

Najpogodniji pristup planini je iz sela Turovi, četiri km udaljenom od Trnova. Put iz sela Turova je markiran i najsigurnije je pratiti stazu koja vodi do planinarskog doma i kampa Sustavac. Put od Sustavca vodi dalje ka Velikom jezeru pored nekadašnjeg planinarskog doma Josip Sigmund na Kozjoj Luci, a polako postaje sve teži i uži. Do Velikog jezera potrebno je sat i po hoda.

Drugi pristup je iz planinarskog doma "Vrela" i na području je Tušila, naselje Sinanovići.

Vanjski linkovi

• Treskavica
• PD Treskavica Arhivirano 5. 10. 2015. na Wayback Machine