Wikipedia

Trbušna aorta

Trbušna aorta je najveća arterija u trbušnoj šupljini. Kao dio aorte, to je direktan nastavak silazne aorte (grudi).

Trbušna aorta
Segmenti aorte, sa nadbubrežnim i infrabubrežnim dijelom trbušne aorte
Trbušna aorta i njene grane
Detalji
LatinskiAorta abdominalis,
pars abdominalis aortae
FromGrudna aorta
ToCeljačna arterija, gornja mesenterna arterijs, donja mezenterna, zajednička ilijačna arterija i šest ostalih
Donja šuplja vena
Identifikatori
Gray'sp.602
TAA12.2.12.001
FMA3789
Anatomska terminologija

Struktura uredi

Trbušna aorta započinje na nivou dijafragme, prelazeći je kroz aortni prorez, tehnički iza dijafragme, na nivou grudnog pršljena T12.[1][2][3] Pruža se niz stražnji zid trbuha, ispred kičmenog stuba. Stoga slijedi zakrivljenost slabinskihih pršljenova, odnosno konveksno sprijeda. Vrhunac ove konveksnosti je na nivou trećeg slabinskog kralješka (L3).

Ide paralelno sa donjom šupljom venom, koja se nalazi desno od trbušne aorte, i postaje manjeg promjera dok se grana. Smatra se da je to zbog velikih dimenzija njenih glavnih grana. Na 11. rebru je promjer od 122 mm i širina od 55 mm, a to je zbog stalnog pritiska.[1] Trbušna aorta je klinički podijeljena u 2 segmenta:

  1. Nadbubrežni trbušni ili parautrobni segment, donji u odnosu na dijafragmu, ali iznad bubrežne arterije.
  2. Unutarbubrežni segment je donji u odnosu na bubrežne arterije, a gornji u odnosu na ilijačnu bifurkaciju.

Grane uredi

Trbušna aorta opskrbljuje krvlju većinu organa trbušne šupljine. Počinje u T12, a završava u bifurkaciji na L4 zajedničke ilijačne arterije i obično ima sljedeće grane:[1][2][3]

Arterijska grana Pršljen
Tip
Uparivanje Odnos A/P
Opis
Donja frenična T12 Parijetalni Da Post. Polazi iznad celijaknog trupa, ispod dijafragme. Prolazi prema gore i medijalno do nadbubrežne žlijezde i prelazi preko dijafragme odgovarajuće strane. Opskrbljuje dijafragmu i daje gornje nadbubrežne arterije.
Celijačna T12 Utrobni Ne Ant. Velika prednja grana
Gornja mezenterna L1 Utrobni Ne Ant. Velika prednja grana, polazi ispod celijačnog stabla
Sredbja nadbubrežna L1 Utrobni Da Post. Prolazi kroz krunu dijafragme, bočno, s obje strane; snabdijeva krvlju nadbubrežnu žlijezdu.
Bubrežna Između L1 i L2 Utrobni Da Post. Izlazi neposredno ispod gornje mezenterne arterije. Desna bubrežna arterija prolazi duboko od donje šuplje vene do desnog bubrega; ovdje se dijeli na grane. Lijeva bubrežna arterija prolazi duboko u lijevu bubrežnu venu. Dijeli se u bubrežnom hilumu . Obje arterije daju donje nadbubrežne arterije i mokraćovodne grane.
Gonadna L2 Utrobni Da Ant. Kod žena jajnička arterija ; kod muškaraca sjemenička arterija
Slabinska L1-L4 Parijetalni Da Post. Četiri sa svake strane, koje opskrbljuju trbušni zid i kičmenu moždinu. Peti par su slabinske grane ilioslabinskih arterija. Prolaze duboko do dijafragmine krune sa strane pršljenskog tijela i prolaze duboko do velikog i velikog kvadrata slabinskog prostora, kako bi ušli uizmeđu unutrašnjih kosih i poprečnih trbušnih mišića. Svaka arterija šalje malu leđnu granu koja kičmenoj grani daje kičmeni kanal, a zatim nastavlja opskrbljivati leđne mišiće.
Donja mezenternac L3 Utrobni Ne Ant. Velika prednja grana
Srednja krstačna L4 Parijetalni Ne Post. Arterija koja proizlazi iz sredine aorte na njenom donjem dijelu. Predstavlja nastavak primitivne leđne aorte; prilično velika kod životinja s repovima, ali manja kod ljudi.
Zajednička ilijačna L4 Terminalni Da Post. Grane (bifurkacije) za snabdijevanje krvlju donjeg ekstremiteta i karlice, završavajući trbušnu aortu

Treba imati na umu da je bifurkacija (spoj) donje šuplje vene na L5 i prema tome ispod bifurkacije aorte.

 
CT-snimak krvnih sudova trbuha i karlice.
Ogranci
a=arterija
  1. donja frenična arterija
  2. celijačna arterija
    1. lijeva želudačna a.
    2. slezena a.
      1. kratke želudačne arterije (6)
      2. slezenske arterije (6)
      3. lijeva želudačnopilorična
      4. arterije gušterače
    3. zajedničkaa jetrena a.
      1. desna želudačna a.
      2. želudačnoduodenumska a.
        1. desne želudačnopilorične.
        2. gornja pankreatikoduodenumska a.
      3. desna jetrena a.
        1. cistna a.
      4. lijeva jetrena a.
  3. gornja mezentersja a.
    1. donja pankreatikoduodenumska a.
    2. jejnumske i ilijačne arterije
    3. srednja količna a.
    4. desna količna a.
    5. ileocolic a
      1. prednja slijepa crijevna a.
      2. stražnja cekulska a – slijepog crijeva a.
      3. ilijačna a.
      4. količna a.
  4. srednje nadbubrežna a.
  5. bubrežna a.
  6. sjemenička ili jajnićka a.
  7. četiri slabinske arterije
  8. donja mezenterna a.
    1. lijeva količna a.
    2. sigmoidne arterije (2 ili 3)
    3. gornje rektumske a.
  9. srednja krstačna a.
  10. Zajednička ilijaćna a.
    1. vanjska ilijačna a.
    2. unutrašnja ilijačna a.c a.

Odnosi uredi

Trbušna aorta leži malo lijevo od srednje tjelesne linije. Sprijeda je pokrivaju mali omentum i želudac, iza kojih su celijačne grane i celijačniog pleksusa; ispod njih su sletenska vena gušterača, lijeva bubrežna vena, donji dio duodenuma, mezentera , i aortni pleksus.

Straga je odvojena od slabinskih pršljenovaa i međupršljenskih fibrokartila pomoću prednjeg uzdužog ligamenta i lijevih slabinskih vena.

Nalazi se na desnoj strani u odnosu na gornju azigosnu venu, cisterna chyli, grudni kanal i desni zglob dijafragme – posljednji koji je odvaja od gornjeg dijela donje šuplje vene, a na desnoj od celijačne ganglije; donja šuplja vena je u kontaktu sa donjom aortom.

Na lijevoj strani su lijevi zglob dijafragme, lijeva celijačna ganglija, uzlazni dio duodenuma i neke zavojnice tankog crijeva.

 
3D-ilustracija trbušne aorte na ilijačnom spoju

Odnos sa donjom šupljom venom uredi

Venski pandan trbušne aorte, donja šuplja vena (IVC), teče paralelno s njom, s desne strane.

Kolateralna cirkulacija uredi

Kolateralnu cirkulaciju, ako postoji, izvodile bi anastomoze između unutrašnje grudne arterije i donje epiželudačne arterije; slobodnom komunikacijom između gornje i donje mezentere, ako između ovih sudova postoji ligatura. Mogu biti uključene i anastomoze između donje mezenterne arterije i unutrašnje pudendalne arterije, kada je (što je češće) tačka ligature ispod ishodišta donje mezenterne arterije; a moguće su i anastomoze slabinskih arterija sa granama unutrašnje ilijačne arterije.

Klinički značaj uredi

Aneurizma uredi

Glavni članak: Aneurizma trbušne aorte

Dodatne slike uredi

  •  
    MRA trbušne aorte poboljšana kontrastom, što pokazuje normalne uparene arterije
  •  
    Poprečni presjek kroz sredinu prvog slabinskog pršljena pokazuje odnose sa gušteračom.
  •  
    CT snimak, poboljšan kontrastom koji pokazuje aneurizmu trbušne aorte od 4,8 x 3,8 cm
  •  
    Standardno mjerenje aorte na ultrazvuku abdomena, kakvo se koristi za aneurizmu trbušne aorte, je između vanjskih rubova aortnog zida.[1]: Script error: The function "hyphen2dash" does not exist. 
  •  
    Trbušna aorta
  •  
    Ultrazvučni snimak trbušne aorte

Također pogledajte uredi

Reference uredi

[1] [2] [3]

Vanjski linkovi uredi


  1. ^ a b c d e Jang, Timothy (28. 8. 2017). "Bedside ultrasonography evaluation of abdominal aortic aneurysm—technique". Medscape.
  2. ^ a b c Jim, Jeffrey; Thompson, Robert W. "Clinical features and diagnosis of abdominal aortic aneurysm". UpToDate.
  3. ^ a b c Lech, Christie; Swaminathan, Anand (novembar 2017). "Abdominal aortic emergencies". Emergency Medicine Clinics of North America. 35 (4): 847–867. doi:10.1016/j.emc.2017.07.003. PMID 28987432.
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Trbušna_aorta&oldid=3488486"