Topaz
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Ovaj članak nije preveden ili je djelimično preveden. |
Topaz je mineral iz grupe nezosilikata sa hemijskom formulom Al2[SiO4](F,OH)2. Kristalizuje u rompskom kristalnom sistemu i kristali su mu većinom prizmatični s piramidalnim završetkom, a često je prisutan i bazalni pinakoid. Što su rastvora iz kojih kristalizuju zasićenije, kristali su izduženiji.
| Topaz | |
|---|---|
 | |
| Općenito | |
| Kategorija | Mineral |
| Hemijska formula | Al2[SiO4](F,OH)2 |
| Identifikacija | |
| Boja | bezbojan ili žut, plavkast, zelenkast ili ružičast |
| Kristalni habitus | kratkoprizmatičan do dugoprizmatičan |
| Kristalni sistem | rompski, k.r. mmm |
| Kalavost | savršena po {001} |
| Lomljivost | školjkast |
| Tvrdoća | 8 |
| Sjaj | staklast |
| Indeks prelamanja | Np = 1, 610 - 1,631 Nm = 1,610 - 1,631 Ng = 1,617 -1,638 |
| Ultraljubičasta fluorescencija | u žutoj ili svijetlozelenoj boji |
| Ogreb | bijel |
| Gustoća | 3,49 - 3,6 g/cm3 |
Ima savršenu kalavost po plohi {001} pa se s draguljima od topaza i drugim kristalima treba rukovati oprezno, da bi se izbjegli odlamanje po plohama kalavosti. Također, po plohama prizme može se uočiti prutanje. Lom je školjkast do neravan. Topaz ima tvrdoću 8 (i nalazi se na Mohsovoj skali tvrdoće) i specifičnu gustinu 3,4 do 3,6, no ako je više OH-grupa u sastavu, gustina će biti manja. Sjaj mu je staklast.
Čisti topaz je providan, ali većinom ima u sebi nečistoća; tipični topaz je boje bijelog vina ili slamnatožut. Može biti i bijeli, sivi, zeleni, plavi, ružičast ili crvenkastožut i providan do poluprovidan. Kada se zagrije, žuti topaz obično postaje crvenkasto-ružičast. Može ga se i ozračiti, pa kamen postaje svjetliji te plavkastih nijansi.
Najnoviji trend u draguljarstvu je obrada topaza tako da mu se boje na plohama prelijevaju (iridiscencija), tako što ga se parnom depozicijom (tloženjem iz pare) premaže tankim slojem titan-oksida.
Ležišta i nalazišta uredi
Topaz često nalazimo u zajednici sa silikatnim (kiselim) magmatskim stijenama granita i riolita. Obično kristalizuje u granitnim pegmatitima ili u šupljinama ispunjenim zrakom unutar riolitne lave (takve topaze nalazimo na planini Topaz, zapadna Utah, SAD). Moguće ga je naći i uz fluorit, mikroklin i kasiterit. Nalazimo ga na Uralu i Ilmenu, u Češkoj, Njemačkoj, Norveškoj, Italiji, Švedskoj, Japanu, Brazilu, Meksiku i u SAD-u.
Najveći do sada pronađeni topaz je nazvan "El Dorado" - nađen u Brazilu 1984. godine, teži 6,2 kg i nalazi se u britanskoj Kraljevskoj kolekciji.
Etimologija i upotreba uredi
Ime "topaz" dolazi od grčke riječi topazos, što znači "tražiti", a to se odnosilo na ostrvo Zabargad u Crvenom moru, kojeg je bilo jako teško naći, a na njegovim tajnim lokalitetima je bilo žutog kamena (za kojeg se danas misli da je zapravo bio žuti olivin) koji se kopao u antička vremena. U srednjem vijeku ime topaz koristilo se za bilo koji žuti dragulj, no danas se koristi samo za ovaj silikat.
Žuti topaz je rođendanski kamen mjeseca novembra, a plavi topaz mjeseca decembra.
Vanjski linkovi uredi
| Topaz na Wikimedia Commonsu. |
- Hurlbut, Cornelius S.; Klein, Cornelis, 1985, Manual of Mineralogy, 20th ed., ISBN 0-471-80580-7 (en)
- Webmineral (en)
- Mindat with location data (en)
- Mineral galleries (en)