Tonij (grč. τόνος - tónos = napetost, istezanje) je prvi geološki period ere neoproterozoik. Tonij je najraniji od tri geološka perioda neoproterozojske ere, koji je trajao od prije milijardu do približno 720 miliona godina. Slijedio je iza stenijjskog perioda mezoproterozojske ere (koji je trajao od prije 1,2 milijarde do milijardu godina), a iza njega slijedio je geološki period kriogenij (prije otprilike 720 miliona do otprilike 635 miliona godina). Polazne i završne tačke intervala definirane su proizvoljno, s time da krajnji datum otprilike odgovara početku prve zabilježene glacijalne epizode nakon (jednako proizvoljnog) datiranja, prije 750 miliona godina.

Položaj tonija u proterozoiku

Tonijski period obilježio je posljednji interval relativne neaktivnosti atmosfere i planetarnih geoloških prilika. Na početku stenijskog perioda, Zemaljska kopna objedinjena su u jedan superkontinent pod nazivom Rodinija, . Međutim, pri kraju tonijskog razdoblja, superkontinent je počeo da se razlama i dijeli. Pored toga, tokom intervala, Zemljina atmosfera bila je uglavnom bez kisika, prema dokazima prikupljenim pomoću izotopa hroma u stijenama. Čini se da su tokom intervala koncentracije atmosferskog kisika počele rasti, povećavajući se za 1% u odnosu na današnje koncentracije, negdje između prije 900 i 800 miliona godina.

Biologija uredi

Tokom tonija, dogodila se prva velika evolucijska radijacija akritarha. Prve fosili višećelijakih životinja datirani su iz kasnog tonija (prije oko 800 miliona godina). Značajan primjer toga je Otavia antiqua, koju su otkrivači, kao i brojni drugi učenjaci označili kao spužvu. To datiranje je u skladu s molekulskim podacima prikupljenim u genetičkim studijama modernih vrsta metazoas; prema novijim pročavanjima, zaključeno je da ee u toniju formirala baza filogenetskog stabla životinja.[1]

Također pogledajte uredi

References uredi

  1. ^ Kliman, Richard M. (Apr 14, 2016). Encyclopedia of Evolutionary Biology. Academic Press. str. 251. ISBN 9780128004265.

Vanjski linkovi uredi