Tolisa (Orašje)
Tolisa je naseljeno mjesto u općini Orašje, Bosna i Hercegovina. Tolisa je dobila ime po istoimenoj rijeci Tolisi, koja je proticala pored starog mjesta gdje je selo bilo smješteno. Ime Tolisa prvi put se spominje u 13. vijeku "Tera Tolis", a obuhvaćala je područje oko rijeke Tolise.
Tolisa | |
|---|---|
(naselje) | |
 Tolisa, franjevački samostan sa crkvom | |
  Tolisa | |
| Koordinate: 45°02′38″N 18°38′33″E / 45.0439°N 18.6424°E | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine |
| Kanton | Posavski |
| Općina | Orašje |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Naseljeno mjesto | 2.731 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Pozivni broj | (+387) 31 |
| Matični broj | 136026[1] |
| Matični broj općine | 11533 |
U Tolisi je otvorena prva narodna osnovna škola u Bosni i Hercegovini i to 1823, koju je podigao tadašnji župnik fra. Ilija Starčević. Prvi učitelj bio je Ilija Boričić iz Slavonije. Škola je zatvorena nakon petnaest godina, a ponovo obnovljena 1843.[2] U ovome naselju je rođen bosanski franjevac i pjesnik Martin Nedić.
U Tolisi se nalazi jedna od najvećih katoličkih crkvi u Bosni i Hercegovini, čija je gradnja započeta za vrijeme osmanlijske vlasti 1864, a završena 1881.
Tolisa danas ima otprilike 3000 stanovnika.[3]
Stanovništvo uredi
| Sastav stanovništva – naselje Tolisa | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[4] | 1991.[5] | 1981.[6] | 1971.[7] | ||||
| Osoba | 2 731 (100,0%) | 3 326 (100,0%) | 3 203 (100,0%) | 3 007 (100,0%) | |||
| Hrvati | 2 717 (99,49%) | 3 274 (98,44%) | 3 155 (98,50%) | 2 980 (99,10%) | |||
| Ostali | 5 (0,183%) | 14 (0,421%) | 2 (0,062%) | 3 (0,100%) | |||
| Srbi | 4 (0,146%) | 15 (0,451%) | 7 (0,219%) | 18 (0,599%) | |||
| Bošnjaci | 1 (0,037%) | 3 (0,090%)1 | 1 (0,031%)1 | 1 (0,033%)1 | |||
| Turci | 1 (0,037%) | – | – | – | |||
| Ukrajinci | 1 (0,037%) | – | – | – | |||
| Muslimani | 1 (0,037%) | – | – | – | |||
| Nisu se izjasnili | 1 (0,037%) | – | – | – | |||
| Jugoslaveni | – | 20 (0,601%) | 31 (0,968%) | 4 (0,133%) | |||
| Albanci | – | – | 4 (0,125%) | – | |||
| Crnogorci | – | – | 2 (0,062%) | 1 (0,033%) | |||
| Makedonci | – | – | 1 (0,031%) | – | |||
Reference uredi
- ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 23. 1. 2016.
- ^ Ignacije Gavran, Suputnici bosanske povijesti, Svijetlo riječi, Sarajevo-Zagreb 2010.
- ^ "Popis 2013 BiH". www.popis.gov.ba. Pristupljeno 26. 12. 2019.
- ^ "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 82)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 23. 1. 2016.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 23. 1. 2016.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 23. 1. 2016.
