Spisak oružja u srednjem vijeku

spisak na Wikimediji

Ispod je spisak srednjovjekovnog oružja, kao i oruđa i sredstava korištenih u srednjovjekovnim bitkama.

Prsa u prsa uredi

Ovo oružje je bilo koje oružje koje ne koristi projektile, tj. gdje su i korisnik i meta istovremeno u kontaktu sa oružjem.

 
Sablja kojom se služio Nikola Šubić Zrinski

Postoje dvije osnovne podjele

  • Oružje sa oštricom (mač, sjekira, nož...)
  • Oružje za lomljenje (buzdovan, jutarnja zvijezda, flejl....)

Motka uredi

Ovo oružje je prvenstveno namijenjeno bliskoj borbi, njena glavna karakteristika je ta što je neko od oružja prsa u prsa stavljeno na vrh motke (obično drvene). Ovo je jedno od najstarijih vrsta oružja. Koristilo se još u kamenom dobu, a najbolji primjer ovog oružja je koplje.

 
Replike srednjovjekovnih lukova i strijela

Oružja na daljinu uredi

Ovo oružje je namijenjeno borbi na daljinu. Snagom mišića se izbacuje projektil koji je usmjeren ka protivniku. Najpoznatiji primjerak iz ove familije je luk i strijela.

Opsadne sprave uredi

Ovo su sprave koje su dizajnirane da razbiju ili obiđu (npr. merdevine) gradske zidine ili neku drugu vrstu utvrđenja u opsadnom vojevanju.

Vatrena oružja uredi

Vatreno oružje se može svrstati u oružja na daljinu, međutim bitna razlika je u tome što se kod vatrenog oružja projektil lansira pomoću barutnih gasova. Vatrena oružja mogu poslužiti i kao sprave za opsadu (top).

Ratni brodovi uredi

Ratni brod je plovilo koje je sagrađeno i namijenjeno prvenstveno za rat, odnosno za djelovanje u oružanim sukobima. Ratni brodovi su obično sagrađeni sasvim drugačije od civilnih, odnosno trgovačkih brodova. Osim što su naoružani, ratni brodovi su u stanju podnijeti veću štetu, brži su i imaju bolje manevarske sposobnosti od trgovačkih brodova.

Oklop uredi

Oklop je vrsta odijela koja je dizajnirana da štiti korisnika od povreda prilikom sukoba sa neprijateljem. Oklop se koristio još od prahistorije. U početku su najvjerovatnije pravljeni od kože i kostiju i lana, a kasnije od bronze, gvožđa i čelika, koji je osim u rijetkim slučajevima ušao u masovniju upotrebu tek u 15. vijeku.

Brnja - lančani oklop uredi

Najstariji nalazi ovakvih komada oklopa potiču iz keltskih cjelina sredine 4. vijeka prije nove ere. Brnja je oklop sačinjen od prstenova pletenih tako da čine platno. Prstenovi mogu da budu zakivani malim nitnama, vareni, sa većim preklopom (kao feder-alke) i samo zatvoreni. U srednjem vijeku su uglavnom bili od zakivanih prstenova (u Evropi najčešće trouglastim, a na Bliskom istoku okruglim zakivcima) ili od mješavine zakivanih i varenih prstenova. Brnja je bila različita po kroju:

  • Kao košulja/majica različite dužine, sa i bez rukava, koji su također pravljeni u svim dužinama. Većina se nije zakopčavala, već se samo navlačila kao duks.
  • Zakrpe koje su pokrivale mjesta koja nije pokrivao drugi dio oklopa, u vidu rukava, nogavica ili dijelova koji se nose samo ispod pazuha i na unutrašnjoj strani zglobova.
  • Rukavice obično bez prstiju, s dlanovima od kože.
  • Okovratnici, nošeni ili samo preko vrata i ramena ili fiksirani za šljem (najčešće "normanski" basine ili rani arme).

Ostalo uredi