Spirit

Spirit (MER-A)
Organizacija	NASA
Mjesto lansiranja	Cape Canaveral
Masa	174 kg

Spirit (Mars Exploration Rover - A, MER-A), je NASA-in robotski rover na Marsu aktivan u periodu od 2004. do 2010. i prvi od dva rovera iz programa Mars Exploration Rover. Uspješno je sletio na Mars 4. januara 2004, tri sedmice prije Opportunityja (MER-B) i na drugoj strani planete. Ime za ovaj rover je izabrano kroz NASA-ino sponzorsko takmičenje studentskih eseja.

Nakon što je rover kompletirao svoju 90 dana dugu misiju, a njegove baterije se dopunile energijom iz solarnih ploča, nastavio je sa daljim istraživanjima. Umjesto predviđenih 90 dana Spirit je radio 20 puta duže, prešavši i dužinu od 7730 m umjesto planiranih 600 m.^[2] Na taj način je omogućio iscrpniju geološku analizu marsovskih stijena i površinskih oblika planete. Naučni rezultati prve faze (90 dana) istraživanja su objavljeni u specijalnom izdanju poznatog naučnog magazina Science.^[3]

U aprilu 2009. godine rover je zapeo u pijesak bez mogućnosti da se iz njega izvuče.^[4] Posljednja komunikacija s Spiritom ostvarena je 22. marta 2010. nakon čega je zbog malo raspoložive električne energije, najvjerovatnije započeo hibernacijski način rada.^[5]^[6]

Pokušaji da se s roverom uspostavi veza službeno su prekinuti 24. maja 2011.^[7]

Laboratorija za mlazni pogon (JPL), odeljenje Kalifornijskog tehnološkog instituta u Pasadeni, upravljala je projektom Mars Exploration Rovers za NASA-in ured za svemirsku nauku u Washingtonu. Cijeli projekt koštao je 800 miliona dolara.^[8]

Pregled misije uredi

U originalnoj površinskoj misiji Spirit je trebao raditi najmanje 90 sola . Misija je produžena nekoliko puta i trajala je oko 2208 sola. 11. avgusta 2007 Spirit je postigao drugo najduže operativno trajanje na površini Marsa za lander ili rover pri 1282 sol, jednoj soli duže od Viking 2 . Viking 2 pokreće nuklearna ćelija, dok Spirit pokreću solarni paneli. Sve dok ga Opportunity nije nadmašio 19. maja 2010. godine, marsovska sonda s najdužim operativnim periodom bila je Viking 1, koja je na površini Marsa imala 2245 sola. 22. marta 2010, Spirit je poslao posljednju poruku, zaostajući nešto više od mesec dana iza rekorda Vikinga 1.

Istraživanje je počelo u januaru 2004. godine kada je sletio na Mars. Informacije koje je prikupio pomogle su naučnicima da procijene jesu li znakovi nekadašnje prisutnosti vode na Marsu možda jednom omogućili život na negostoljubivoj Crvenoj planeti. Rover je skupljao kamenje i mikroskopski ga analizirao, određivao sastav spektrometrima i brušio ga alatom sličnim geološkom čekiću.^[9]

Spiritova ukupna odometrija do 22. marta 2010 (sol 2210) iznosi 7.730,50 m

Projektovanje i izgradnja uredi

Spirit (i njegov blizanac, Opportunity ) su roboti sa 6 kotača pogonjeni solarnim pločama. Roboti su visoki 1,5 m, širok 2,3 m, dugačak 1,6 m te mase 180 kg. Šest kotača na rokersko-okretnom postolju omogućava kretanje po neravnom terenu. Svaki točak ima svoj motor. Vozilo je pogonjeno sprijeda i straga i dizajnirano je za sigurno djelovanje na nagibima do 30 stupnjeva. Najveća brzina je 5 cm / s, iako je prosječna brzina oko 1 cm / s. Spirit i Opportunity imaju komade metala iz palog Svjetskog trgovačkog centra koji su "pretvoreni u štitnike kako bi zaštitili kablove na mehanizmima za bušenje".^[10]^[11]

Solarni paneli osigurati oko 140 vata do četiri sata dnevno Marsovih dana (sola), dok su litij-ionske baterije punjive baterije skladište energije za korištenje noću. Spiritovo putno računalo koristi 20 MHz RAD6000 CPU sa 128 MB DRAM-a, 3 MB EEPROM-a i 256 MB flash memorije. Radna temperatura rovera se kreće u rasponu od -40 do +40 °Celzijusa i radioizotopni grijači pružaju osnovnu razinu grijanja i po potrebi im pomažu električni grijači. Zlatna folija i sloj silikagela sa aerogelom pružaju izolaciju.

Komunikacija ovisi o svesmjernoj anteni s malim porastom koja komunicira s niskim stupnjem prijenosa i upravljivom antenom s velikim pojačanjem, obje u izravnom kontaktu sa Zemljom. Antena sa malim porastom koristi se i za prijenos podataka svemirskim brodovima u orbiti s Marsa.

Naučni instrumenti uredi

Naučni instrumenti uključuju:

Pancam - ispituje teksturu, boju, mineralogiju i strukturu lokalnog terena.
Navcam kamera - jednobojna s većim vidnim poljem, ali nižom rezolucijom za navigaciju i vožnju.
Minijaturni spektrometar toplinske emisije (Mini-TES) - Identificira obećavajuće stijene i tla za detaljnija ispitivanja i određuje procese koji su ih stvorili.
Hazcams, dvije crno-bijele kamere vidnog polja 120°, koji pružaju dodatne informacije o roverovom okruženju.

Roverova robotska ruka drži sljedeće instrumente:

Mössbauerov spektrometar (MB) MIMOS II - koristi se za proučavanje mineralogije obližnjih stijena i tla koji nosi željezo.
Alfa čestica referentnog spektrometra (APXS) - analiza izbliza obilja stijena i elemenata tla.
Magneti - za prikupljanje magnetnih čestica prašine.
Mikroskopski imager (MI) - dobiva krupne slike, visoke rezolucije stijena i tla.
Rock Abrasion Tool (RAT) - izlaže svježi ispitni materijal na instrumentima na ploči.

Galerija fotografija uredi

Lansiranje rovera Spirit
Spiritov prikaz svojeg landera na površini Marsa
Prva slika u boji sastavljena od roverovih fotografija; bila je slika u boji najviše razlučivosti snimljena na drugoj planeti.
Zalazak Sunca na Marsu
Prva slika Zemlje s neke druge planete
Fobos i Deimos
Spiritov autoportret iz marta 2007. Naglasak je na solarnim panelima prekrivenim prašinom zbog čega je rover imao problema s električnom energijom.
Roverov trag pokazuje prašinu bogatu silicijem
Spiritova panorama