Sait Orahovac

bosanskohercegovački, crnogorski i jugoslavenski pjesnik i folklorist

Sait Orahovac bio je bosanskohercegovački, crnogorski i jugoslavenski pjesnik i folklorist.

Sait Orahovac
Rođenje24. maj 1909.
Podgorica, Kneževina Crna Gora
Smrt21. novembar 1992(1992-11-21) (83 godine)
Sarajevo
NagradeNagrada Društva pisaca Bosne i Hercegovine

Biografija uredi

Od rane mladosti živio je u Sarajevu, gdje na Filozofskom fakultetu, završava historiju južnoslovenskih književnosti i srpskohrvatski jezik. Doktorirao je 1980. iz književne folkloristike s tezom Kulturno-istorijske, etičke i estetske oznake muslimanskih narodnih pjesama na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, pred komisijom: akademik Dušan Nedeljković, akademik Blaže Koneski i prof. dr. Ljubomir Zuković. Disertacija do danas nije objavljena.

Objavio je oko 35 knjiga od čega 20 zbirki poezije i 15 knjiga iz oblasti folkloristike i nauke. Bio je poznat kao odličan socijalni pjesnik. Njegove pjesme prevedene su na ruski, bugarski, makedonski, slovenski, češki, poljski, albanski, turski, azerbejdžanski, arapski, francuski i engleski jezik. Njegov istraživački rad pretočen je u zbirke blaga bošnjačkog naroda, te u knjige narodnih i antifašističkih pjesama bunta i otpora, anegdota i humora.[1] Poseban doprinos dao je u izučavanju sevdalinki. Proučavao je folklor i istraživao kulturnu baštinu i tradiciju naroda. Poslije oslobođenja bio kustos Muzeja revolucije BiH i u tom svojstvu sakupljao arhivsku, folklornu i drugu građu iz perioda Narodnooslobolilačkog rata i narodne revolucije. U okviru naučnog rada, priredio je Pjesme o narodnim herojima, Savremene narodne pjesme iz borbe i obnove, Partizani u anegdotama, Anegdote o našim književnicima, Vedrine duha, Sevdalinke, balade i romanse Bosne i Hercegovine, Pjesme bunta i otpora', Stare narodne pjesme Muslimana Bosne i Hercegovine, Muslimanske narodne pjesme i druge.[2][3]

Bio je član Društva pisaca Bosne i Hercegovine i član Društva za obradu folklora. Umro je u Sarajevu, 21. novembra 1992.

2014. godine u Bosanskom kulturnom centru organizirana je premijera dokumentarnog filma Vihori uzdaha – Sait Orahovac 1909−1992. posvećenog ovom istaknutom književniku.[4]

Nagrade uredi

Sait Orahovac dobitnik je mnogih nagrada i ordena:

Bibiliografija uredi

  • Vihori uzdaha 1928, godine
  • Nemirne svetiljke 1930. godine
  • Motivi iz Bosne 1931. godine
  • Potezi ulijevo 1932. godine
  • Usponi 1933. godine
  • Stihovi raba Saita 1936. godine
  • Lirska saopštenja 1938. godine
  • Vrisci i kliktaji 1946. godine
  • Soneti 1953. godine
  • Sonetna senčenja 1957. godine
  • Korak do zida 1966. godine
  • Soneti i minijature 1971. godine
  • Izbor pjesama 1974. godine
  • Krug se zatvara 1980. godine
  • Slapovi: izabrani i dopunjeni soneti 1983. godine
  • Niz grebene i sprudove 1990. godine
  • Biserna ogrlica 1990. godine

Reference uredi

  1. ^ "Sait Orahovac: Smrt fašizmu". slikepartizana.com. Arhivirano s originala, 6. 9. 2017. Pristupljeno 27. 8. 2017.
  2. ^ Orahovac, Sait; Muslimanske narodne pjesme, "Rad", Beograd, 1977.
  3. ^ Orahovac, Sait; Sevdalinke, balade i romanse Bosne i Hercegovine, "Svjetlost", Sarajevo, 1977.
  4. ^ "Dokumentarni film Vihori uzdaha - Sait Orahovac". cekum.me. Arhivirano s originala, 6. 9. 2017. Pristupljeno 27. 8. 2017.

Vanjski linkovi uredi