Wikipedia

Safvet-beg Bašagić

Bošnjački pisac

Safvet-beg Bašagić (pisao pod pseudonimom Mirza Safvet) bio je jedna od ličnosti moderne bosanske i bošnjačke književnosti i začetnik bošnjačkog nacionalnog preporoda početkom 20. stoljeća. Osnivač je mnogih listova, časopisa i nacionalnih društava. Poznat je kao pjesnik, prevodilac, historičar i političar. Godine 1900. publicirao je Kratku uputu u prošlost Bosne od 1463. do 1850,[1] koja je sve do pojave knjige Geneza nacionalnog pitanja bosanskih Muslimana Muhameda Hadžijahića bila standard proučavanja historije Bošnjaka. Godine 1894. odaziva se pozivu da učestvuje polaganju kamena temeljca Starčevićevom domu.[2][3] Bašagićeva kolekcija islamskih rukopisa i starih knjiga koja je u posjedu Bratislavske Univerzitetske biblioteke je dio UNESCO-ovog programa Memory of the World Programme.[4] Dio ove kolekcije je dostupan on-line posredstvom Svjetske digitalne biblioteke.

Safvet-beg Bašagić
Puno imeSafvet-beg Bašagić
Rođenje (1870-05-06) 6. maj 1870.
Nevesinje
Smrt9. april 1934(1934-04-09) (63 godine)
Sarajevo
NacionalnostBošnjak
ObrazovanjePrva gimnazija (Sarajevo) Univerzitet u Beču

Biografija uredi

 
Bašagić u Osmanskoj vojnoj uniformi.

Rođen je 6. maja 1870. u Nevesinju. Osnovnu školu pohađao je u Mostaru i Konjicu. Godine 1882. porodica mu se preselila u Sarajevo, gdje je završio ruždiju, a od 1885. do 1895. pohađao je sarajevsku gimnaziju. Od 1895. do 1899. studirao je arapski i perzijski jezik na Bečkom univerzitetu. Nakon toga postaje profesor orijentalnih jezika na Zagrebačkom sveučilištu.

Poeziju je počeo pisati još kao učenik sarajevske gimnazije, a na studiju u Beču priredio je za štampu prvu zbirku pjesama (Trofanda iz hercegovačke dubrave), a tada piše i prve naučne radove i prikuplja građu za historiju Bosne. Prvog maja 1900. pokreće zajedno sa Edhemom Mulabdićem i Osmanom Nuri Hadžićem list Behar.

Od 1900. radi kao profesor arapskog jezika na sarajevskoj Velikoj gimnaziji, sve do 1906, kada je otpušten, pod izgovorom da nije položio profesorski ispit.

Godine 1903. osniva društvo Gajret, a potom i društva El-Kamer i Muslimanski klub a 1907. pokreće list Ogledalo. Godinu dana kasnije odlazi u Beč i pristupa izradi doktorske disertacije "Die Bosniaken und Hercegovcen auf dem Gebiete der islamischen Literatur" koju je odbranio 1910. i stiče stepen doktora ex linguis islamiticis.

Osim toga, Safvet-beg Bašagić prevodi tekstove njemačkih pjesnika (Heinrich Heine, Kraj tanahna šadrvana).

Iste godine izabran je za zastupnika u Bosanskom saboru i odmah potom, poslije smrti Ali-bega Firdusa 1910, imenovan je za predsjednika Sabora. Na tom položaju ga je zatekao i slom Austro-Ugarske Monarhije. Nakon rata, od 1919. radi kao kustos u Zemaljskom muzeju u Sarajevu sve do 1927. kada je umirovljen.

Bašagić od 1924, u svojoj 50. godini, pati od nepoznate bolesti sve do 1934.

Umro je 9. aprila 1934. u Sarajevu i sahranjen u haremu Gazi Husrev-begove džamije.

Bašagićeva zbirka islamskih rukopisa uredi

Safvet-beg Bašagić je bio kolekcionar, književnik, novinar, pjesnik, prevodilac, profesor, bibliograf, kustos muzeja i političar - bosanski intelektualac, koji je u svojim djelima i zbirkama sačuvao sliku bosanske književnosti i muslimanske književne baštine. Njegova zbirka islamskih rukopisa i grafika obuhvata arapska, perzijska i turska djela i rijetke srpske i hrvatske tekstove pisane arapskim pismom. Bašagićeva zbirka sadrži, ujedno, jedinstvene rukopise i bitna djela srednjovjekovne islamske naučne literature, u rasponu od 12. do 19. stoljeća, te grafike iz dva stoljeća, počevši od 1729, 365 štampanih sveski prikazuje više od hiljadu godina dug razvoj islamske civilizacije od njenog početka do početka 20. stoljeća. Autorski i jezički aspekt zbirke predstavlja most između različitih kultura i određenog preklapanja istih. Sama historija putovanja Bašagićeve zbirke islamskih rukopisa i grafika bila je dramatična, a njen završetak gotovo nevjerovatan. Bašagić je pokušao da zbirku deponira na sigurnije mjesto od balkanske regije svog vremena. U previranjima burnog razvoja balkanskih naroda u 19. i 20. vijeku, njegova vredna zbirka na kraju je našla svoje utočište u fondovima Univerzitetske biblioteke u Bratislavi. Univerzitetska biblioteka u Bratislavi daje značajne odredbe za zaštitu dokumenata Bašagićeve zbirke koje su primjerene njihovoj vrijednosti. Čitav fond zbirke stručno je vještačen od strane čeških i slovačkih naučnika i pažljivo se čuva i koristi u naučne svrhe. Kako bi na adekvatan način zaštitila originalne dokumente i sačuvala ih za naredne generacije, a ujedno i omogućila nestručnoj i naučnoj javnosti da ih koriste, Biblioteka je odlučila digitalizirati zbirku i objaviti je u elektronskom obliku. Mnogi artikli iz kolekcije dostupni su online.[5][6]

 
Mezar Safvet-beg Bašagića u dvorištu Begove džamije u Sarajevu.

Bašagićeva zbirka islamskih rukopisa i starih knjiga, koja se nalazi u fondu Univerzitetske biblioteke u Bratislavi, upisana je u UNESCO-ov registar Memorija svijeta 1997.[7] Dio ove kolekcije dostupan je on-line u Svjetskoj digitalnoj biblioteci.[8] i Digitalnoj biblioteci Univerzitetske biblioteke u Bratislavi.[9]

Bibliografija uredi

  • Trofanda iz hercegovačke dubrave (1890-1894). Vlastita naklada. Zagreb, 1896; - 2. izdanje. Vlastita naklada. Sarajevo, 1928.
  • Kratka uputa u prošlost Bosne i Hercegovine (1463-1850). Vlastita naklada. Sarajevo, 1900; - Reprint izdanje. Zagreb, 1989.
  • Abdullah-paša. Dramski spjev u 4 čina iz XVIII vijeka. Vlastita naklada. Sarajevo, 1900.
  • Pod ozijom ili krvava nagrada. Dramski spjev iz XVIII vijeka u 3 čina (5 slika). Vlastita naklada. Sarajevo, 1905.
  • Misli i čuvstva. (Nove pjesme). Vlastita naklada. Sarajevo, 1905.
  • Gazi Husrevbeg. (U spomen četiristogodišnjice dolaska u Bosnu). Braća Bašagić. Sarajevo, 1907.
  • Uzgredne bilješke I. Pričice i dosjetke za mladež pribrao -. Braća Bašagić. Sarajevo, 1907.
  • Najstariji ferman begova Čengića. Vlastita naklada. Sarajevo, 1907.
  • Bošnjaci i Hercegovci u Islamskoj književnosti I. Vlastita naklada. Sarajevo, 1912.
  • Izabrane pjesme. Vlastita naklada. Sarajevo, 1913.
  • Opis orijentalnih rukopisa moje biblioteke. Vlastita naklada. Sarajevo, 1917.
  • Najstarija Turska vijest o Kosovskom boju. Vlastita naklada. Sarajevo, 1924.
  • Mevlud. Po muteber ćitabima spjevao -. Vlastita naklada. Sarajevo, 1924; - 2. dop. izdanje. Sarajevo, 1924; - 3. dop. izdanje. Sarajevo, 1931; - 4. dop. izdanje. Sarajevo, 1941; - 5. dop. izdanje. Sarajevo, 1942; - Al-Mawlid 'An-Nabawiaš-Šarif. Bayrut, 1962. s. 21.
  • Znameniti Hrvati: Bošnjaci i Hercegovci u Turskoj carevini. Matica Hrvatska. Zagreb, 1931.
  • Odabrane pjesme. Matica Hrvatska. Sarajevo, 1944.
  • Izabrana djela - priredio Muhsin Rizvić. I knjiga: Muhsin Rizvić: Pjesničko djelo Mirze Safveta; Lirika: II Prepjevi; O kniževnosti, Bibliografija i literatura. Svjetlost. Sarajevo, 1971, str. 266/302.
  • Bošnjaci i Hercegovci u Islamskoj književnosti. Prilog kulturnoj historiji Bosne i Hercegovine (i) Znameniti Hrvati, Bošnjaci i Hercegovci u Turskoj carevini. Prvi dio priredio I predgovor napisao Džemal Čehajić. Drugi dio priredio i napomene Amir Ljubović. Svjetlost. Sarajevo, 1986, str. 452.
  • Nizamul-Alem. Prijevod Safvet-bega Bašagića, a napisao Hasan Ćafi Pruščak. Sarajevo, 1919.
  • Omer Chayyam: Rubaije. Prijevod. Knjiga I. Vlastita naklada. Sarajevo, 1928; - 2. izd. Vlastita naklada. Sarajevo, 1928; - 3. izd. Priredio i predgovor napisao Alija Bejtić. Mladost. Zagreb, 1954.

Literatura o Safvet-begu Bašagiću uredi

  • Ivan Alilović, Bašagić Redžepašić Safvetbeg, u: “I. Alilović, Bibliografija hrvatskih pisaca Bosne i Hercegovine između dvaju ratova”, Ivan Alilović-Hrvatsko književno društvo sv. Ćirila i Metoda, Zagreb 1989., 32.
  • Zehra Alispahić, Bašagićeva biblioteka bit će vraćena iz Bratislave u sarajevski Orijentalni institut, Ljiljan V/194, Sarajevo 1996., 22-23, 25.
  • Uzeir Bavčić, Safvet-beg Bašagić u svjetlu kritičkih ocjena Ahmeda Muradbegovića, “Zbornik radova Naučnog skupa ‘Safvet-beg Bašagić – bošnjačka intelektualna strategija’, Udruženje intelektualaca Muslimana grada Zenice, Zenica 1994., 79-82.
  • Đenana Buturović, Usmena predaja i epsko nasljeđe u književnom djelu Safvet-bega Bašagića, “Zbornik radova Naučnog skupa ‘Safvet-beg Bašagić – bošnjačka intelektualna strategija’, Udruženje intelektualaca Muslimana grada Zenice, Zenica 1994., 65-72.
  • Džemaludin Čaušević, Merhum Dr. Safvetbeg Bašagić, “Safvet-beg Bašagić, Kratka uputa u prošlost Bosne i Hercegovine (od g. 1463-1850.)”, Reprint, Matica Bošnjaka, Zürich 1994., 216-218.
  • Halid Čaušević, Bašagić kao političar, “Zbornik radova Naučnog skupa ‘Safvet-beg Bašagić – bošnjačka intelektualna strategija’, Udruženje intelektualaca Muslimana grada Zenice, Zenica 1994., 35-38.
  • Ćehajić Džemal, Bošnjaci i Hercegovci u islamskoj književnosti od Safvetbega Bašagića, Sarajevo 1912, Godišnjak 8, Sarajevo 1979., 85-157.
  • Ćehajić Džemal, Napomena priređivača, “Safvet-beg Bašagić, Bošnjaci i Hercegovci u islamskoj književnosti (Prilog kulturnoj historiji Bosne i Hercegovine), (Priredio Džemal Ćehajić)”, Svjetlost, Biblioteka Kulturno nasljeđe Bosne i Hercegovine, Safvet-beg Bašagić: Izabrana djela, Knjiga III, Sarajevo 1986., 243.
  • Ćehajić Džemal, Pogovor, “Safvet-beg Bašagić, Bošnjaci i Hercegovci u islamskoj književnosti (Prilog kulturnoj historiji Bosne i Hercegovine), (Priredio Džemal Ćehajić)”, Svjetlost, Biblioteka Kulturno nasljeđe Bosne i Hercegovine, Safvet-beg Bašagić: Izabrana djela, Knjiga III, Sarajevo 1986., 245-322.
  • Mehmed Delić, Velikani bošnjačke književnosti (Mirza Safvet-beg Bašagić), Kabes II/5, Mostar 1996., 56-57.
  • Dunja Detoni-Dujmić, Bašagić Safvet-beg (Redžepašić), “Hrvatski biografski leksikon I (A-Bi)”, Zagreb 1983., 511-513.
  • Bećir Džaka, Bašagićevi prevodi Hafiza Širaskog, “Zbornik radova Naučnog skupa ‘Safvet-beg Bašagić – bošnjačka intelektualna strategija’, Udruženje intelektualaca Muslimana grada Zenice, Zenica 1994., 101-103.
  • Muhidin Džanko, Doktorske disertacije i književno-historijski radovi o Bosni Safvet-bega Bašagića i Ive Andrića, “Zbornik radova Naučnog skupa ‘Safvet-beg Bašagić – bošnjačka intelektualna strategija’, Udruženje intelektualaca Muslimana grada Zenice, Zenica 1994., 109-115.
  • Muhidin Džanko, Biografija Safvet-bega Bašagića-Redžepašića (Nepodnošljiva neizbježnost pozitivizma), Diwan III/3-4, Gradačac 2000., 114-156.
  • F., Ponovo štampan Mevlud dr. Safet-bega Bašagića, “Bosanski pogledi. Nezavisni list Muslimana Bosne i Hercegovine u iseljeništvu 1960-1967, (Pretisak)”, Stamaco (Zurich), London 1984., 216.
  • Zemira M. Fazlić, Kakvi smo to mi unuci Safvet-bega Bašagića (Tragom priče o biblioteci znamenitog Bošnjaka Safvet-bega Bašagića u Bratislavi), Slobodna Bosna III/38, Sarajevo 1997., 61-62.
  • Lejla Gazić, Bašagićev rad na prikupljanju orijentalno-islamske rukopisne građe, “Zbornik radova Naučnog skupa ‘Safvet-beg Bašagić – bošnjačka intelektualna strategija’, Udruženje intelektualaca Muslimana grada Zenice, Zenica 1994., 53-57.
  • Lamija Hadžiosmanović, Safet-beg Bašagić – orijentalista i prevodilac, Izraz XXIX/9-10, Sarajevo 1985., 180-190.
  • Lamija Hadžiosmanović, Dr Safvet-beg Bašagić prevodilac poezije s turskog jezika, “Zbornik radova Naučnog skupa ‘Safvet-beg Bašagić – bošnjačka intelektualna strategija’, Udruženje intelektualaca Muslimana grada Zenice, Zenica 1994., 87-91.
  • Hadžem Hajdarević, Bašagićeve pjesme vjere i drugi tekstovi, Glasnik VIS-a u SFRJ 4, Sarajevo 1984.
  • Hadžem Hajdarević, Bašagićeve pjesme vjere i drugi tekstovi, Islamska misao VI/70, Sarajevo 1984., 46-47.
  • Hadžem Hajdarević – Indira Kučuk-Sorguč, Safvet-beg Bašagić, “Desperadosi ili slavljenici (Na stećku stoljeća: Ličnosti i djela u bošnjačkoj kulturi XX stoljeća)”, Ljiljan 364, Sarajevo 2000., 41.
  • Kasim Hodžić, Djevojački mevlud (Osvrt na Bašagićeve prevode s turskog jezika), Godišnjak 8, Sarajevo 1979., 201-221.
  • Mustafa Imamović, Safvet-beg Bašagić kao istoričar Bosne i Hercegovine, GR IZ BIH LIV/4, Sarajevo 1991., 455-459.
  • Mustafa Imamović, Safvet-beg Bašagić, Edhem Mulabdić i bošnjački kulturni preporod, “Islam i kultura Bošnjaka u djelima Safvet-bega Bašagića, Mehmeda Handžića i Edhema Mulabdića”, Zagreb 1994., 31-49.
  • Mustafa Imamović, Safvet-beg Bašagić, Edhem Mulabdić i bošnjački kulturni preporod, “Zbornik radova Naučnog skupa ‘Safvet-beg Bašagić – bošnjačka intelektualna strategija’, Udruženje intelektualaca Muslimana grada Zenice, Zenica 1994., 23-33.
  • Salih Jalimam, Bašagić kao historičar, “Zbornik radova Naučnog skupa ‘Safvet-beg Bašagić – bošnjačka intelektualna strategija’”, Udruženje intelektualaca Muslimana grada Zenice, Zenica 1994., 121-126.
  • Aziz Kadribegović, Pjesma vjere Safvet-bega Bašagića, Glasnik VIS-a u SFRJ XLVII/4, Sarajevo 1984., 473-495.
  • Ibrahim Kajan, Safvet-beg Bašagić, “Ibrahim Kajan, Integracija kulture i konstituiranje vlastitog kulturnog prostora (Muslimani u kulturnom životu Hrvatske)”, Behar VI/28-29, Zagreb 1997., 49.
  • Ibrahim Kemura, Dr Safvet-beg Bašagić u svjetlu ideja kulturno-prosvjetnog preporoda bosanskohercegovačkih muslimana s posebnim osvrtom na “Gajret” i “Narodnu uzdanicu”, “Zbornik radova Naučnog skupa ‘Safvet-beg Bašagić – bošnjačka intelektualna strategija’”, Udruženje intelektualaca Muslimana grada Zenice, Zenica 1994., 39-42.
  • Hamdija Kreševljaković, Život Dr. Safvet bega Bašagića-Redžepašića, “Safvet-beg Bašagić, Kratka uputa u prošlost Bosne i Hercegovine (od g. 1463-1850.)”, Reprint, Matica Bošnjaka, Zürich 1994., 219-226.
  • Alen Kristić, Safvet-beg Bašagić (1870.-1934.) (U povodu 130. godišnjice rođenja), Bilten Franjevačke teologije Sarajevo XXVII/1, Sarajevo 2000., 198-204.
  • Ivan Lovrenović – Vildana Selimbegović, Safvet-beg Bašagić, u: “I. Lovrenović – V. Selimbegović, Prvi milenij Bosne”, Dani 135, Sarajevo 31.12. 1999., 16.
  • Amir Ljubović, Napomena priređivača, ‘Znameniti Hrvati, Bošnjaci i Hercegovci u Turskoj carevini’, “Safvet-beg Bašagić, Bošnjaci i Hercegovci u islamskoj književnosti (Prilog kulturnoj historiji Bosne i Hercegovine), (Priredio Amir Ljubović)”, Svjetlost, Biblioteka Kulturno nasljeđe Bosne i Hercegovine, Safvet-beg Bašagić: Izabrana djela, Knjiga III, Sarajevo 1986., 450-452.
  • Amir Ljubović, Bašagićeva djelatnost na istraživanju kulturne baštine Bošnjaka na orijentalnim jezicima, “Zbornik radova Naučnog skupa ‘Safvet-beg Bašagić – bošnjačka intelektualna strategija’, Udruženje intelektualaca Muslimana grada Zenice, Zenica 1994., 59-63.
  • Amir Ljubović, Nad Bašagićevom zaostavštinom, Arhiv Hercegovine, Mostar 1998., 128 + 16 listova tabli s faksimilima i ilustracijama.
  • Mediha Maglajlić, Život i književno djelo Safet-bega Bašagića (1870-1934), Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Sarajevo 1984., 12.
  • Munib Maglajlić, Pjesnik Mirza Safvet, Odjek LI/2, Sarajevo 1998., 29-36.
  • Hajrudin Mehmedbašić, Bašagić Safvetbeg (Mirza Safvet), EJ 4, JLZ, 2. izdanje, Zagreb 1986., 701.
  • Minka Memija, Bašagić i “Behar”, “Zbornik radova Naučnog skupa ‘Safvet-beg Bašagić – bošnjačka intelektualna strategija’, Udruženje intelektualaca Muslimana grada Zenice, Zenica 1994., 43-45.
  • Aleksa Mikić, Bašagić-Redžepašić, Safvetbeg – Mirza Safet, “Jugoslovenski književni leksikon, Drugo dopunjeno izdanje”, MS, Novi Sad 1984., 45-46.
  • Ján Molnár, Orientálne tlače z knižnice Safveta bega Bašagića v Univerzitnej knižnici v Bratislave, Bratislava 1980., 333.
  • Alija Nametak, Sjećanja na Bašagića, “Preporod, 30 godina, 1970-2000 (izbor tekstova), RIZ u BiH, Izdavački centar El-kalem, Sarajevo 2000., 165-166.
  • Fehim Nametak, Pjesništvo Bošnjaka na turskom jeziku u interpretaciji Safvet-bega Bašagića, “Zbornik radova Naučnog skupa ‘Safvet-beg Bašagić – bošnjačka intelektualna strategija’, Udruženje intelektualaca Muslimana grada Zenice, Zenica 1994., 83-85.
  • Muhidin Pelesić, O znanstvenom radu Safvet-bega Bašagića – Redžepašića, Odjek XLVI/3, Sarajevo 1994., 16,
  • Enes Pelidija, Značaj radova dr Safvet-bega Bašagića u osvjetljavanju novih historijskih činjenica i ličnosti, “Zbornik radova Naučnog skupa ‘Safvet-beg Bašagić – bošnjačka intelektualna strategija’”, Udruženje intelektualaca Muslimana grada Zenice, Zenica 1994., 105-108.
  • Muhsin Rizvić, Bašagić Safvet-beg (pseudonim Mirza Safvet), EJ 1, JLZ, 2. izdanje, Zagreb 1980., 518-519.
  • Muhsin Rizvić, Život i književno djelo Safvet-bega Bašagića 1870-1934, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Sarajevo 1984., 12.
  • Muhsin Rizvić, Bašagić naš savremenik, Ogledalo I/2, Zagreb 1990., 53.
  • Muhsin Rizvić, Rodoljubivo-patriotski pjesnik Mirza Safvet, “Zbornik radova Naučnog skupa ‘Safvet-beg Bašagić – bošnjačka intelektualna strategija’, Udruženje intelektualaca Muslimana grada Zenice, Zenica 1994., 15-21.
  • Muhsin Rizvić, Kult Bosne i Bošnjaka (Mirza Safvet-beg Bašagić, rodoljubivi patriotski pjesnik 1870-1934), Prva linija IV/21, Sarajevo 1995., 36.
  • Muhsin Rizvić, Ćehajićeva studija o Bašagićevoj disertaciji, Anali GHB 17-18, Sarajevo 1996., 385-387.
  • Sajma Sarić, Život i rad Safvet bega Bašagića u dokumentima Državnog arhiva Bosne i Hercegovine, “Zbornik radova Naučnog skupa ‘Safvet-beg Bašagić – bošnjačka intelektualna strategija’, Udruženje intelektualaca Muslimana grada Zenice, Zenica 1994., 47-51.
  • Samija Sarić, Književnik Safvet-beg Bašagić u dokumentima Državnog arhiva Bosne i Hercegovine, GADAR BiH 33 (1994-1995), Sarajevo 1995., 83-87.
  • Aiša Softić, Safvet-beg Bašagić i usmeno stvaralaštvo, “Zbornik radova Naučnog skupa ‘Safvet-beg Bašagić – bošnjačka intelektualna strategija’, Udruženje intelektualaca Muslimana grada Zenice, Zenica 1994., 73-77.
  • Aiša Softić, Safvet-beg Bašagić i usmeno stvaralaštvo, Muallim 22, Sarajevo 1994., 17.
  • Naida Sušić-Mehmedagić, Bašagićevi prijevodi arapske poezije na naš jezik, Godišnjak 8, Sarajevo 1979., 159-201.
  • Mahmud Traljić, Dr Safvetbeg Bašagić, Glasnik VIS-a u SFRJ XLII/2, Sarajevo 1979., 151-155.
  • Mahmud Traljić, Safvetbeg Bašagić, “Mahmud Traljić, Istaknuti Bošnjaci”, Međunarodna zajednica za pomoć muslimanima Bosne i Hercegovine, Zagreb 1994., 12-18.
  • Mahmud Traljić, Safvet-beg Bašagić (1870-1934), “Mahmud Traljić, Istaknuti Bošnjaci”, Drugo dopunjeno izdanje, RIZ u BiH, Izdavačka djelatnost El-Kalem, Sarajevo 1998., 22-29.
  • Vojislav Vujanović, Bašagićevo pjesništvo u interpretaciji naših znanstvenika, “Zbornik radova Naučnog skupa ‘Safvet-beg Bašagić – bošnjačka intelektualna strategija’, Udruženje intelektualaca Muslimana grada Zenice, Zenica 1994., 93-99.
  • Hajrudin Vrnjak, Život i književno djelo Safvet-bega Bašagića (Izložbe), Preporod XXVI/574, Sarajevo 1996., 19.
  • Dževad Zečić, Doprinos Safvet-bega Bašagića na očuvanju kulturne baštine Bošnjaka, “Zbornik radova Naučnog skupa ‘Safvet-beg Bašagić – bošnjačka intelektualna strategija’, Udruženje intelektualaca Muslimana grada Zenice, Zenica 1994., 117-120.
  • Adil Zulfikarpašić, Bašagić, Safvet-beg Redžepašić, u: “Safvet-beg Bašagić, Kratka uputa u prošlost Bosne i Hercegovine (od g. 1463-1850.)”, Reprint, Matica Bošnjaka, Zürich 1994., 227-228.
  • Boris Nilević, Dijalog Nova serija I/3-4, Sarajevo 1995., 180-185.
  • ... Bašagić Safet-beg, “Mala enciklopedija Prosveta. Opšta enciklopedija, 1 (A-J)”, 3 izdanje, Prosveta, Beograd 1978. (Fototipsko preštampano izdanje 1980)., 166.
  • ... Bašagić Safvet-beg Redžepašić ‘Mirza Safet’ (1870-1934), (Mali leksikon), “Bosanski pogledi. Nezavisni list Muslimana Bosne i Hercegovine u iseljeništvu 1960-1967, (Pretisak)”, Stamaco (Zürich), London 1984., 37.
  • ... Safvet-beg Bašagić, Glasnik Hrvatske demokratske zajednice 20, Zagreb 14.09. 1990., 31.
  • ... Tridesetogodišnjica smrti dr. Safvetbega Bašagića, “Bosanski pogledi. Nezavisni list Muslimana Bosne i Hercegovine u iseljeništvu 1960-1967, (Pretisak)”, Stamaco (Zürich), London 1984., 416.
  • “Safvet-beg Bašagić”, Znameniti Hrvati islamske vjere 2, Zagreb 1995.
  • “Zbornik radova Naučnog skupa ‘Safvet-beg Bašagić – bošnjačka intelektualna strategija’”, Udruženje intelektualaca Muslimana grada Zenice, Zenica 1994., 126.
  • Mirzet Hamzić, Safvet-beg Bašagić - posebno bitna figura bošnjačke kulture u ediciji Dobri Bošnjani, Dobra knjiga Sarajevo 2020.

Reference uredi

  1. ^ https://archive.org/details/kratkauputaupro00bagoog/page/n2/mode/2up. Parametar |title= nedostaje ili je prazan (pomoć)
  2. ^ KAKO JE SAFVET-BEG BAŠAGIĆ ISMIJAO PETRA KOČIĆA U BOSANSKOM SABORU? Arhivirano 31. 1. 2015. na Wayback Machine, akos.ba; pristupljeno: 28. 1. 2015.
  3. ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 10. 6. 2007. Pristupljeno 27. 4. 2009.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  4. ^ [1]
  5. ^ "UKB".
  6. ^ "Bašagić's Collection of Islamic Manuscripts in the University Library in Bratislava".
  7. ^ "Basagic Collection of Islamic Manuscripts". UNESCO Memory of the World Programme. 2008-05-15. Arhivirano s originala, 2013-04-16. Pristupljeno 2009-12-14.
  8. ^ "Search Results - World Digital Library".
  9. ^ "UKB".

Vanjski linkovi uredi

Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Safvet-beg_Bašagić&oldid=3592213"