Rusmir Mahmutćehajić

političar i pjesnik

Rusmir Mahmutćehajić (29. juni 1948), jest bosanskohercegovački političar i pisac.[1][2]

Rusmir Mahmutćehajić
Rođenje (1948-06-29) 29. juni 1948 (75 godina)
Stolac, FNRJ
ZanimanjePolitičar i pisac
NacionalnostBošnjak

Biografija uredi

Rođen je 29. juna 1948. u Stocu, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirao je 1973. na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, a 1975. magistrirao i 1980. doktorirao na Univerzitetu u Zagrebu. Specijalizaciju je obavio 1982. u Međunarodnom centru za teoretsku fiziku u Trstu, Italija, a postdoktorske studije 1988. na Katoličkom univerzitetu u Leuvenu, Belgija.

Radio je kao istraživač i direktor u Institutu zaštite na radu univerziteta u Sarajevu, te kao direktor Instituta za ergonomiju istog univerziteta; od 1985. do 1991. radio je kao profesor i dekan Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta u Osijeku, Hrvatska.

Od 1991. do 1992. bio je potpredsjednik Vlade Bosne i Hercegovine, a od 1992. do 1994. ministar za energetiku, rudarstvo i industriju Bosne i Hercegovine, kada je podnio ostavku. Bio je i član savjeta univerziteta u Sarajevu i Osijeku te predsjednik Komisije za društvene djelatnosti Vlade Bosne i Hercegovine.

Od 1992. predsjednik je bosanskohercegovačkog komiteta CIGRE, od 1996. predsjednik izdavačkog savjeta časopisa "Dijalog", urednik časopisa "Bosanskohercegovačka elektrotehnika", i "Blagaja". 1997. izabran je za prvog predsjednika Međunarodnog foruma Bosna. Od 2023. je član Evropske akademije nauka i umjetnosti.[3]

U užem naučnom području objavio je preko stotinu stručnih i naučnih radova, od kojih osam knjiga. Objavio je i sedamnaest knjiga autorske proze, političkih i filozofskih eseja te prijevoda na bosanski jezik.

Djela uredi

  • Krhkost; Sarajevo,Veselin Masleša, 1977.
  • Krv i tinta; Sarajevo, Veselin Masleša, 1983.
  • Zemlja i more; Sarajevo, Svjetlost, 1986.
  • Živa Bosna: Politički eseji i intervjui; I izd., Ljubljana, Oslobođenje International, 1994.
  • Živa Bosna: Politički eseji i intervjui; II izd., Ljubljana, Oslobođenje International, 1995.
  • Living Bosnia: Political Essays and Interviews; prev. Spomenka Beus i Francis R. Jones; Ljubljana, Oslobođenje International, 1996.
  • O nauku znaka; Sarajevo, DID, 1996.
  • Dobra Bosna; Zagreb, Durieux, 1997.
  • Četrdeset kaligrafskih listova Ćazima Hadžimejlića; Sarajevo, DID, 1997.
  • Kriva politika: Čitanje historije i povjerenje u Bosni; Tuzla, Radio Kameleon, 1998.
  • Riječi kao boje zdjela: Odrazi vječne mudrosti u sonetima Skendera Kulenovića; Sarajevo, DID, 2000.
  • Sarajevski eseji: Politika, ideologija, tradicija; Zagreb, Durieux, 2000.
  • Prozori: Riječi i slike; Sarajevo, DID, 2000.
  • The Denial of Bosnia; prev. Francis R. Jones i Marina Bowder; Pennsylvania, Penn State University Press, 2000.
  • Bosnia the Good: Tolerance and Tradition; prev. Marina Bowder; Budapest, Central European University Press, 2000.
  • Words like wells of colour: Reflections of eternal wisdom in the Sonnets of Skender Kulenović; prev. Francis R. Jones, Milena Marić i Saba Risaluddin; Sarajevo/ London, DID/ The Bosnian Institute, 2001.
  • Bosanski odgovor : O modernosti i tradiciji; Zagreb, Durieux, 2001.
  • Subotnji zapisi: S političkih razmeđa; Sarajevo, Buybook, 2002.
  • Sarajevo Essays: Politics, Ideology and Tradition; prev. Saba Risaluddin et all; New York, State University of New York Press, 2003.
  • O ljubavi; Sarajevo, Buybook, 2004.
  • Mesdžid: Srce smirenosti; Sarajevo, Buybook, 2004.
  • Benim Güzel Bosnam; prev. Zeynep Ozbek, Gelenek Yayinlari; Istanbul 2004.
  • Learning From Bosnia: Approaching Tradition; prev. Francis R. Jones i Saba Risaluddin; New York, Fordham University Press, 2005.
  • Una risposta bosniaca: Modernita’ e tradizione; prev. Diletta Bovino; Genova/ Milano, Marietti, 2005.
  • Une politique erronee: Lecture de l’histoire foi en la Bosnie; prev. Mauricette Begić i Nicole Dizdarević; Zagreb/Frankfurt, Durieux, Textor, 2005.
  • Malo znanja, O drugome u muslimanskim vidicima; Izdanja Antibarbarus, Zagreb 2006.
  • Stolačka čaršija u vidiku perenijalne filozofije; Sarajevo: Buybook; Zagreb: Izdanja Antibarbarus, 2008.
  • Iz Jerusalema: o jednosti, vjesništvu i povratku; Profil International, Zagreb 2012.
  • Andrićevstvo: protiv etike sjećanja; Clio, Beograd 2015.
  • O antibosanstvu: muke života u tuđim predstavama; Connectum, Sarajevo 2018.
  • Iz Jordana: o jednosti, vjesništvu i povratku; Connectum, Sarajevo 2019.

Reference uredi

  1. ^ "Biography". Rusmirmahmutcehajic.ba. 29. 6. 1948. Arhivirano s originala, 23. 9. 2018. Pristupljeno 17. 10. 2019.
  2. ^ "Nova knjiga Rusmira Mahmutćehajića: O antibosanstvu - Muke života u tuđim predstavama". nap.ba (jezik: engleski). Pristupljeno 26. 12. 2023.
  3. ^ "Rusmir Mahmutćehajić izabran za redovnog člana Evropske akademije znanosti i umjetnosti". fena.ba (jezik: engleski). Pristupljeno 26. 12. 2023.

Vanjski linkovi uredi


  Nedovršeni članak Rusmir Mahmutćehajić koji govori o bosanskohercegovačkim biografijama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.