Rudolf Rudi Čajavec (1. april 1911 - 4. juli 1942), partizanski avijatičar, uz Franju Kluza jedan je od pionira partizanskog vazduhoplovstva NOVJ i Narodni heroj Jugoslavije.

Rudolf Čajavec
Rođenje (1911-04-01) 1. april 1911.
Zgošća, Austrougarska
Smrt4. juli 1942(1942-07-04) (31 godina)
Kadinjani, Kraljevina Jugoslavija

Biografija uredi

Rođen je 1. aprila 1911. godine u Zgošću kod Kaknja. Završio je gimnaziju, a Pravni fakultet u Beogradu. Tada je postao član KPJ i učestvovao u demonstracijama. Zbog toga hapšen je i mučen u zatvoru Glavnjača. U Novom Sadu završio je i školu rezervnih oficira – pilota. Odlazi na doktorske studije na Sorbonu u Parizu, ali zbog njemačke okupacije Francuske vraća se u Jugoslaviju.[1] Nakon okupacije zemlje i osnivanja Nezavisne države Hrvatske radi u Banjoj Luci, u Uredu za kolonizaciju. Odmah se povezao sa mjesnom organizacijom KPJ.

Pristupanje Narodnooslobodilačkoj borbi uredi

U vazduhoplovstvu Nezavisne Države Hrvatske bilo je nekoliko avijatičara oficira i podoficira koji su bili naklonjeni narodnooslobodilačkoj borbi. Partijske organizacije u Zagrebu i Sarajevu uspjele su da stupe u kontakt sa njima prvenstveno radi skupljanja podataka.

U Banjoj Luci, na aerodromu Zalužani, bili su Franjo Kluz (avijatičar) i Dragutin Mišo Jazbec (aviomehaničar). Čajavec, kao rezervni pilot, letio je povremeno i upoznao se sa njima. Operativnoi štab NOV i POJ Bosanske krajine, pripremio je preletanje na oslobođenu teritoriju.

Rudi Čajavec i Mišo Jazbec preletjeli su na sletilište Urije kod Prijedora 23. maja 1942. godine, avionom „Brege-19″. Franjo Kluz, učinio je to neposredno prije njih, sa avionom Potez-25, punim naoružanja. Ivica Mitričić, koji će kasnije postati mitraljezac Kluza izvršio je tehničke pripreme za prihvat aviona. Bio je to početak stvaranja partizanske avijacije, prve i jedine kojom je raspolagao neki Pokret otpora u porobljenoj Evropi.[2]

Rudi Čajavec i mehaničar Mišo Jazbec, avionom Brege-19, bombardovali su aerodrom kod Banja Luke i bacali letke nad gradom. Bilo je to 4. og jula 1942. god. i istovremeno prva i jedina akcija dvojice avijatičara. Ranjen od protivavionske vatre, Čajavec morao je prinudno da sleti kod sela Kadinjana. Da ne bi živ pao neprijatelju u ruke, izvršio je samoubistvo, a mehaničar Jazbec zarobljen je, odveden u ustaški zatvor u Zagrebu i poslije mučenja strijeljan.

Oko prevrnutog aviona ubrzo okupila se veća grupa neprijateljskih oficira i vojnika. Najpre stigli su četnicia zatim i ustaše i domobrani iz obližnje posade u Klašnicama. Brzo na lice mjesta stigla je i komisija iz Banjaluke. Bio je tu i glavnostožerni bojnik Bestal, oficir za vezu kod njemačke Kampfgruppe Westbosnien, koji će napraviti prvu historijsku fotografiju o kolaboraciji na tlu Jugoslavije za vrijeme Drugog svjetskog rata. Na njoj su njemački kapetan Kopecki, komandir četnika iz Kadinjaka i domobranski satnik Lederer, koji posmatraju krhotine partizanskog aviona. Snimak se nalazi u arhivi Vojno-historijskog instituta JNA.[3]

Njemu u čast, u SFRJ, pojedina poduzeća nosila su njegovo ime. Tako 1950. godine, osnovana je tvornica vojne elektroničke opreme i uređaja u Banjoj Luci, i nosila je ime "Rudi Čajavec". Kasnije, tvornica proizvodi i elektronske potrošačke uređaje, kao što su pojačala za gitare, televizori i PA sustavi.

Za vremena SFRJ izdata je poštanska marka s likom Rudija Čajaveca i Franje Kluza.

Herojski čin preleta Čajavca i Kluza na slobodni teritorij, uveliko bio je i nadahnuće za radnju partizanskog ratnog filma "Partizanska eskadrila" iz 1979.

Rudi Čajavec odlikovan je Ordenom narodnog heroja 20. decembra 1951, Ordenom zasluga za narod prvog reda, Spomenicom 1941.

Literatura uredi

  • Narodni heroji Jugoslavije –Beograd, Mladost, 1975

Reference uredi

  1. ^ "Rudi Čajavec". Narodni heroji. Arhivirano s Narodni heroji - Rudi Čajavec originala Provjerite vrijednost parametra |url= (pomoć), 18. 2. 2016. Pristupljeno 9. 2. 2016.
  2. ^ "Dragutin Ćurguz Milorad Vignjević - DRUGI KRAJIŠKI NARODNOOSLOBODILAČKI PARTIZANSKI (KOZARSKI) ODRED „MLADEN STOJANOVIĆ"" (PDF). IZDANO POVODOM PROSLAVE 40-GODIŠNJICE KOZARSKE EPOPEJE Nacionalni park „Kozara“ Prijedor, 1982. Pristupljeno 9. 2. 2016.
  3. ^ "Prve zamisli o stvaranju partizanske avijacije" (PDF). Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 9. 2. 2016.

Vanjski linkovi uredi