Wikipedia

Radioterapija

Radioterapija je skraćeni oblik za odrednicu radijacijska terapija (uz nešto rjeđe oznake radijacijska onkologija, RT, RTx, XRT) koja se temelji na medicinskoj upotrebi ionizirajućeg zračenja, u općenito u tretmanima raka da bi se kontroliralo umnožavanje ili ubile maligne ćelije. Može biti djelotvorna u suzbijanju brojnih tipova kancera, ako su locirani samo na jednoj tjelesnoj regiji. Također može se primijeniti i kao dio adjuventne terapije, za sprečavanje recidivnih pojava zloćudnih tumora nakon hirurškog uklanjanja primarnog malignoma (naprimjer, u ranim stupnjevima raka dojke). Radioterapija se koristi u sinergiji sa hemoterapijom, prije, tokom i nakon hemoterapije kod podložnih tipova raka.[1]

Radioterapija
Klasifikacija i vanjski resursi
ICD-10PCS-D-D
ICD-9proc-92.2-92.3
MedlinePlus001918
MeSHD011878
Radijacijska terapija karlice

Radioterapija se često primjenjuje u tretmanu kancerogenih tumora zbog sposobnosti da kontrolira ćelijski rast. Ionizirajuća radijacija oštećuje DNK kanceroznog tkiva, što dovodi do ćelijske smrti. Da bi se zaštitila normalna tkiva (kao što je koža ili organi kroz koje radijacija mora da zahvatiti prilikom prolaska do tumora), emitiraju se usmjereni radijacijski snopovi iz nekoliko pravaca, a pod takivim uglovima da se ukrštaju u tumoru, čime se dobija znatno veća apsorbirana doza u tumoru nego u okolnom zdravom tkivu. Osim samog tumora, radijacijska polja mogu isto tako da obuhvate limfne čvorove, ako su klinički ili zračenjem povezani sa tumorom, ili ako postoji rizik od potkliničkog malignog širenja. Neophodno je da se obuhvate I rubovi normalnog tkiva oko tumora da bi se preduprijedile neizvesnosti u kalibraciji instrumenta i unutrašnjem pomjeranju tumora. Te neizvesnosti mogu da budu izazvane unutrašnjim kretanjem (naprimjer, disanjem ili punjenjem mokraćnog mjehura) i pomjeranjem obilježavajućih spoljašnjih oznaka na koži na poziciju tumora.[2]

Radijacijska onkologija je medicinska specijalnost koja se bavi propisivanjem količine, intenziteta I načina primjene radijacije u liječenju neopazmi. Nije istovjetna sa radiologijom, koja se odnosi na upotrebu radijacije u medicinskoj vizualizaciji i dijagnostici. Zračenje može da propiše radijacijski onkolog, za potrebe sa liječenja ili kao adjuvantnu terapiju. .[3] Ona se također može primijeniti kao palijativni tretman (kad lečenje nije moguće, pri čemu je cilj lokalna kontrola bolesti ili olakšavanje simptoma), ali i kao terapijski tretman (kad je korisna za produžavanje života). Radioterapija se često kombinuje sa hirurškim intervencijama, hemoterapijom, hormonskom terapijom, imunoterapijom ili nekom od kombinacijom ova četiri pristupa. U tretmanima radijaciojskom terapijom, najzastupljeniji su razni tipovi kancera. Precizna namjena tretmana zavisi od tipa tumora, njegove lokacije, i stupnja razvoja, kao i od općeg zdravlja pacijenta. Totalna tjelesna iradijacija (TBI) je tehnika radijacijske terapije koja se koristila za pripremu tijela da primi transplant koštane srži. Brahiterapija, u kojoj je radijacijski izvor unutar ili pored tretirane oblasti, još je jedna forma ove terapije kojom se minimizira izlaganje zdravog tkiva u tretiranju kancera dojke, prostate i drugih organa.[4][5][6][7][8]

Radioterapija ima nekoliko oblika primjene i kod nemalignih oboljenja, kao što je tretman trigeminalne neuralgije, akustičnih neuroma, ozbiljna tiroidne bolesti oka, pterigijum, pigmentirani vilonodularni sinovitis, i sprečavanje rasta keloidnih ožiljaka, vaskularna restenoza, i heterotopička osifikacija. Upotreba radijacijske terapije u liječenju nemalignih oboljenja je ograničena dijelom zbog mogućeg rizika od nastanka kancera uzrokovanog radijacijom.

Radioterapija pacijenta sa difuznim intrinzičnim pontinskim gliomom, s označenenom dozom zračenja.

Nuspojave uredi

Terapija zračenjem je sama po sebi bezbolna. Mnoge male doze palijativnih tretmana (naprimjer, terapija zračenjem metastaza kostiju) uzrokuju minimalne ili nikakve nuspojave, mada se u danima nakon tretmana može osjetiti kratkotrajna bol zbog edema koji komprimiraju živce u tretiranom području. Veće doze mogu uzrokovati različite nuspojave tokom liječenja (akutne nuspojave), u mjesecima ili godinama nakon tretmana (dugotrajne nuspojave) ili nakon ponovnog liječenja (kumulativne nuspojave). Priroda, težina i dugovječnost nuspojava ovisi o organima koji primaju zračenje, samom liječenju (vrsta zračenja, dozi, frakciji, istovremenoj kemoterapiji) i pacijentu.[9] Moderna radioterapija ima za cilj svesti nuspojave na najmanju moguću mjeru i pomoći pacijentu da razumije i riješi neželjene nuspojave. Glavne prijavljene nuspojave su umor i iritacija kože, poput blagog do umjerenog opeklina od sunca. Umor često dolazi usred tretmana i može trajati sedmicama nakon završetka liječenja. Nadražena koža će zacijeliti, ali možda neće biti tako elastična kao prije.[10]

Akutne nuspojave uredi

Mučnina i povraćanje
Ovo nije općenita nuspojava zračenja i mehanički je povezana samo s liječenjem želuca ili trbuha (koji obično reagira nekoliko sati nakon tretmana) ili s terapijom zračenjem određenih struktura koje proizvode mučninu u glavi tokom liječenja određene tumore glave i vrata, najčešće ušne vestibule.[11]
Oštećenja na površinama epitela[12]
Čirevi na ustima, grlu i želucu
Crijevna nelagoda
Oticanje
Neplodnost

Kasne nuspojave uredi

Fibroza
Epilacija.
Suhoća
Limfedem
Rak
Kardiovaskularna bolest
Kognitivni pad
Radijacijska enteropatija
Radijacijski izazvana polineuropatija
Tretmani zračenja su vitalno potrebni, ali mogu oštetiti živce u blizini ciljnog područja ili na putu isporuke, jer je nervno tkivo takođe radiosenzibilno

Nezgode u radioterapiji uredi

Postoje strogi postupci koji umanjuju rizik od slučajnog prekomjernog izlaganja radijacijskoj terapiji pacijenata. Međutim, greške se povremeno događaju; naprimjer, aparat za radioterapiju Therac-25 bio je odgovoran za najmanje šest nesreća između 1985. i 1987., gdje su pacijenti dobili sto puta veću od predviđene doze; dvije osobe direktno su ubijene zbog predoziranja radijacijom. Od 2005. do 2010. godine, bolnica u Missouriju predozirala je 76 pacijenata (većina sa karcinomom mozga) tokom petogodišnjeg perioda, jer je nova oprema za zračenje bila postavljena pogrešno.[13] Iako su medicinske pogreške izuzetno rijetke, onkolozi zračenja, medicinski fizičari i drugi članovi tima za liječenje zračenjem rade na njihovom uklanjanju. ASTRO je pokrenuo inicijativu za sigurnost pod nazivom Target Safely koja, između ostalog, ima za cilj da zabilježi pogreške širom SAD, tako da se ljekari mogu učiti iz svake greške i spriječiti ih da se ponovo dogode. ASTRO također objavljuje listu pitanja pacijentima koji lekarima postavljaju zbog radijacijske sigurnosti, kako bi osigurali da svako liječenje bude što sigurnije.[14]

Također pogledajte uredi

Reference uredi

  1. ^ Charles M. Washington, Dennis T. Leaver (2009). Principles and Practice of Radiation Therapy (3rd izd.). Mosby. ISBN 0323053629.
  2. ^ Seidlitz, Annekatrin; Combs, Stephanie E.; Debus, Jürgen; Baumann, Michael (2016). "Practice points for radiation oncology". u Kerr, David J.; Haller, Daniel G.; van de Velde, Cornelis J. H.; Baumann, Michael (ured.). Oxford Textbook of Oncology (jezik: engleski). Oxford University Press. str. 173. ISBN 9780191065101. Nepoznati parametar |name-list-format= zanemaren (prijedlog zamjene: |name-list-style=) (pomoć)
  3. ^ Darby S, McGale P, Correa C, Taylor C, Arriagada R, Clarke M, Cutter D, Davies C, Ewertz M, Godwin J, Gray R, Pierce L, Whelan T, Wang Y, Peto R (novembar 2011). "Effect of radiotherapy after breast-conserving surgery on 10-year recurrence and 15-year breast cancer death: meta-analysis of individual patient data for 10,801 women in 17 randomised trials". Lancet. 378 (9804): 1707–16. doi:10.1016/S0140-6736(11)61629-2. PMC 3254252. PMID 22019144. Neispravno |display-authors=6 (pomoć)CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
  4. ^ CK Bomford, IH Kunkler, J Walter. Walter and Miller’s Textbook of Radiation therapy (6th Ed), p311
  5. ^ "Radiosensitivity" on GP notebook http://www.gpnotebook.co.uk/simplepage.cfm?ID=2060451853 Arhivirano 24. 9. 2015. na Wayback Machine
  6. ^ "Radiation therapy- what GPs need to know" on patient.co.uk http://patient.info/doctor/radiotherapy
  7. ^ Maverakis E, Cornelius LA, Bowen GM, Phan T, Patel FB, Fitzmaurice S, He Y, Burrall B, Duong C, Kloxin AM, Sultani H, Wilken R, Martinez SR, Patel F (2015). "Metastatic melanoma - a review of current and future treatment options". Acta Dermato-Venereologica. 95 (5): 516–24. Neispravno |display-authors=6 (pomoć)CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
  8. ^ Camphausen KA, Lawrence RC. "Principles of Radiation Therapy" Arhivirano 15. 5. 2009. na Wayback Machine in Pazdur R, Wagman LD, Camphausen KA, Hoskins WJ (Eds) Cancer Management: A Multidisciplinary Approach Arhivirano 5. 10. 2013. na Wayback Machine. 11 ed. 2008.
  9. ^ Mahmood SS, Nohria A (juli 2016). "Cardiovascular Complications of Cranial and Neck Radiation". Current Treatment Options in Cardiovascular Medicine. 18 (7): 45. doi:10.1007/s11936-016-0468-4. PMID 27181400.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
  10. ^ "Radiation Therapy for Breast Cancer: Possible Side Effects". Rtanswers.com. 15. 3. 2012. Arhivirano s originala, 1. 3. 2012. Pristupljeno 20. 4. 2012.
  11. ^ Lee VH, Ng SC, Leung TW, Au GK, Kwong DL (septembar 2012). "Dosimetric predictors of radiation-induced acute nausea and vomiting in IMRT for nasopharyngeal cancer". International Journal of Radiation Oncology, Biology, Physics. 84 (1): 176–82. doi:10.1016/j.ijrobp.2011.10.010. PMID 22245210.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
  12. ^ "Radiation Therapy Side Effects and Ways to Manage them". National Cancer Institute. 20. 4. 2007. Pristupljeno 2. 5. 2012.
  13. ^ Bogdanich, Walt; Ruiz, Rebecca R. (25. 2. 2010). "Missouri Hospital Reports Errors in Radiation Doses". The New York Times. Pristupljeno 26. 2. 2010. Nepoznati parametar |name-list-format= zanemaren (prijedlog zamjene: |name-list-style=) (pomoć)
  14. ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 12. 4. 2012. Pristupljeno 22. 12. 2019.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)

Bibliografija uredi

Vanjski lonkovi uredi

Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Radioterapija&oldid=3501799"