Radio

Radio je bežični prijenos signala korištenjem elektromagnetskih valova kojima su frekvencije niže od frekvencija infracrvene svjetlosti, pa se prema tome zovu i radiotalasi.

Sistem procesiranja signala

Radio ima uticaj na mnoga područja, pa se pojam radio koristi većinom u riječima kao što su radiotehnika, radio-komunikacije, radio-difuzija, radio-uređaji itd.

Pitanje izumitelja uredi

Pitanje ko je izumio radio, tada nazvan bežična telegrafija, je veoma sporno. Ipak, dolje će biti nabrojani glavni naučnici i izumitelji koji su doprinijeli razvoju radija:

Alexander Stepanovich Popov, je 1894. izgradio prvi radio prijemnik koji će kasnije biti prerađen i nazvan kao detektor svjetlosti. Prvi put ga je predstavio 5. maja 1895. godine Ruskom Fizičkom i Hemijskom društvu.
Nikola Tesla je razvio način kako da proizvede radio frekvenciju, što je i javno pokazao u izlaganju o principima radio tehnike. On drži američki patent za izum radija, koji je tada definisan kao "bežični prijenos podataka."
Guglielmo Marconi je bio rani radio istraživač i osnovao prvu komercijalnu organizaciju namijenjenu za razvoj i korištenje radija.
Reginald Fessenden i Lee de Forest su izumili dalekosežni radio (amplitude-modulated ili AM) tako da više stanica može slati signale za razliku od ranijih radija gdje je odašiljač pokrivao čitav opseg frekvencija.
Edwin H. Armstrong je izumio frekvencijski radio (frequency-modulated ili FM) tako da zvučni signal može izbjeći smetnje nastale od električke opreme i atmosfere.
Roberto Landell de Moura je između 1893. i 1894. godine vršio eksperimente. Ipak, svoje dosege nije predstavio javnosti do 1900. godine, za koje će kasnije dobiti brazilske i američke patente.

Također pogledajte uredi

Vanjski linkovi uredi

Commons ima datoteke na temu: Radio

Radio opseg
ELF	SLF	ULF	VLF	LF	MF	HF	VHF	UHF	SHF	EHF
3 Hz	30 Hz	300 Hz	3 kHz	30 kHz	300 kHz	3 MHz	30 MHz	300 MHz	3 GHz	30 GHz
30 Hz	300 Hz	3 kHz	30 kHz	300 kHz	3 MHz	30 MHz	300 MHz	3 GHz	30 GHz	300 GHz