Poplava je stanje vode, kod kojeg je vodostaj rijeke ili drugih voda znatno iznad normale. Sistemi za odbranu od poplava čine odbrambeni nasipi.

Poplava u Alicanteu, Španija 1997. godine

Prema uzrocima nastanka poplave se mogu podijeliti na:

  1. poplave nastale zbog jakih padavina[1]
  2. poplave nastale zbog nagomilavanja leda u rijekama[1]
  3. poplave nastale zbog klizanja zemljišta ili potresa,
  4. poplave nastale zbog rušenja brane ili ratnih razaranja.[1]

S obzirom na vrijeme formiranja vodenog talasa poplave se mogu razvrstati na:

  1. mirne poplave - poplave na velikim rijekama kod kojih je potrebno deset i više sati za formiranje velikog vodenog talasa
  2. bujične poplave - poplave na brdskim vodotocima kod kojih se formira veliki vodeni talas za manje od deset sati,
  3. akcidentne poplave - poplave kod kojih se trenutno formira veliki vodeni talas rušenjem vodoprivrednih ili hidroenergetskih objekata

Mogućnosti zaštite uredi

Tehničke mjere uredi

  • Redovna kontrola vodostaja i oznaka narizičnijih područja s automatskim alarmiranjem kriznog centra.[2]
  • Stvaranje meandrirajućeg (krivudavog) toka rijeke ili vještačkih kanala.[3]
  • Vještački kanali koji preuzimaju višak padavina.
  • Zečji nasipi, vreće napunjene pijeskom [4]
  • Vještačke brane kod hidrocentrala
  • U Austriji, Njemačkoj i nekim drugim zemljama postoje tzv. mobilne barijere:[5]
    • Metalne brane učvrste se pomoću eksera ili šarafa na kamenu ili betonsku podlogu[5]
    • Gumeno crijevo, prečnika oko 1 metar, koje se napuni vodom. Sopstvenom težinom zadržavaju vodu.[4][6]
  • Kuće i drugi stambeni objekti u prizemlju kao i u podrumu obložiti bitumenom koji zadržava vodu, s tim da su vrata i prozori također zaštićeni od prodiranja vode[7]

Organizacija i zakonodavstvo uredi

  • Blagovremeno evakuisanje stanovništva[8]
  • Redovno obučavanje stanovništva [2]
  • Zabrana izgradnje kuća u opasnim područjima[2][8]

Također pogledajte uredi

Reference uredi