Polenova cijev je cijev kroz koju sperma iz polena dospijeva u jajnu ćeliju, a oplođena biljka tvori sjemena.

Polenove cijevi izrastaju iz polenovog zrnan (kao što se vidi pod mikroskopom)

Kod većine sjemenjača djeluje kao prolazni put. Prenosi ćelije sperme iz polenovog zrna, od žiga tučka (u cvjetnica) do ovula u podnožju tučka. Kao i paprati, druge bazne kopnene biljke i mnoge alge, neke gimnosperme imaju flagelatne spermatozoide, koji plivaju kroz vodenastu tekućinu da oplode jajne ćelije.[1][2]

Dijagram glavnih sdijelova zrelog cvijeta

U angiospermi polenova cijev klija zrna i raste cijelom dužinom kroz žig, vrat, jajnik i ovulu da bi stigla do jaja. U kukuruzu ta pojedinačna ćelija može narasti duže od 12 inča da pređe dužinu vrata. Spermiji sami po sebi nisu pokretni i nose se u cijevi. Kad vrh cijevi dođe do jajeta, rasprsne se i oslobađa dva spermatozoida što dovodi do "dvostruke oplodnje". Jedna spermalna ćelija spaja se s a jajnom ćelijom kako bi se stvorio embrion nove biljke, dok se druga ujedinjuje sa centralnom ćelijom (polarnim jedrima), da bi se stvorio endosperm sjemena. Endosperm je bogat skrobom, proteinima i uljima i glavni je izvor ljudske hrane (npr. [pšenica], ječam, raž, zob, kukuruz)

Također pogledajte uredi

Reference uredi

  1. ^ Simpson, Michael G. (2011). Plant Systematics. Academic Press. ISBN 0-08-051404-9.CS1 održavanje: ref=harv (link)
  2. ^ Dahlgren, R.M.; Clifford, H.T.; Yeo, P.F. (1985). The families of the monocotyledons. Berlin: Springer-Verlag. ISBN 978-3-642-64903-5. Pristupljeno 10. 2. 2014.CS1 održavanje: ref=harv (link)

Vanjski linkovi uredi