Plod
Plod (lat. fructus) – u botanici – je reprodukcijski organ viših biljaka, skrivenosjemenjača. To je zasebna rasplodna cjelina, koja nastaje od usplođa, odnosno plodnih listova, (perikarpa). U njemu se nalazi jedna ili više sjemenki (semen). Nastaje nakon oplodnje cvijeta, a pored plodnice, u sastav ploda se uključuju i drugi dijelovi cvijeta, kao čaška i cvjetište. U oplođenom cvijetu nastaje onoliko plodova koliko je imao plodnica.[1][2]
U smjeru kazaljke na satu, od gore desno:
brusnice,
linjon bobice,
borovnice i
crvene američke borovnice
Usplođe može biti vrlo tvrdo, kožasto, mesnato, sočno ili drugačije konzistencije, a često je podijeljeno na vanjski dio tanke kožice, koja se označava kao egzokarp; unutarnji sloj je u obliku tvrde koštice – endokarpa, a srednji je višeslojni mezokarp.
Kategorizacija plodova uredi
Sve plodove u biljnom crstvu, veoma je teško sveobuhvatno razvrtati u potpuno konzistentne skupine. Zato se u odgovarajućoj dostupnoj literaturi pojavljuju kategorizacije, koje se redovno međusobno razlikuju, ovisno o tome koji se kriteriji smatraju primarnim. Slijedi jedna od šire prihvaćenih podjela, prema pojedinim i sintetskim pokazateljima načina postanka i građe ploda.
Prema prirodi nastanka, plodovi se svrstavaju u četiri glavna tipa i više podtipova.
- 1. Jednoplodnički (monokarpni) plodovi, nastaju od takve plodnice koja ima jedan plodni list;
- 2. Višeplodnički (plejokarpni ili sinkarpni), postaju od plodnice sa dva ili više sraslih plodnih listova (dva: dihokarpni, tri: trikarpni, četiri: tetrakarpni i više: polikarpni);
- 3. Složeni plodovi (silektokarpni) razvijaju se iz više plodnica koje su slobodne ili gotovo slobodne, a u njima obično učestvuje i cvjetište;
- 4. Zbirni plodovi (cenokarpni), nastaju iz cijelih cvasti.
Prema konzistenciji usplođa, plodovi mogu biti:
- suhi, s kožastim ili drvenastim usplođem, i
- sočni / mesnati plodovi, sa manje ili više sočnim usplođem.
Na bazi načinu raskidanja, odnosno rasijavanja sjemenki, plodovi su:
- pucavci, koji se nakon sazrijevanje otvaraju na različite načine –
- merikarpi ili kalavci se dijele se uzdužno (kalaju) u plodiće ili merikarpe;
- shizokarpi ili cijepavci, dijele se poprečno u obično jednosjemene plodne segmente;
- nepucavci su ono koji se ne otvaraju i ne dijele.
Prema položaju plodnice iz koje se razvijaju plodovi mogu biti:
Kada se uvaže svi gore pomenuti sistemi kriterija, plodovi se mogu svrstati nekoliko većih skupina i podskupina:
Jednostavni (prosti): jednoplodnički i višeplodnički uredi
- Mješak (folliculus) – jednoplodnički, suhi, monokarpni pucavac; zreo otvara na trbušnom šavu, kao naprimjer kukurijek, kaljužnica, božur i dr.;
- Mahuna (legumen) – jednoplodnički, nadrasli, suhi, pucavac; otvara sena trbušnom i leđnom šavu (kod većine mahunarki);
- Koštunica (drupa) – jednoplodnički, nadrasli ili podrasli, sočni nepucavac sa košticom s jednom sjemenkom, naprimjer: trešnja, šljiva, višnja, orah;
- Koštuničasta boba (drupa bacciformi) - višeplodnički, nadrasli ili podrasli sočni nepucavac sa više jednosjemenskih koštica, npr. zohva i božikovina;
- Boba (bacca) – jednoplodnički ili višeplodnički, nadrasli ili podrasli, sočni nepucavac; u unutrašnjem mesnatom dijelu usplođa (endokarp) sadrži veći broj sjemenki, kao naprimjer vinova loza, narandža, ribizla, velebilje, paradajz i druge;
- Orah i/ili orašica (nux) – jednoplodnički, rjeđe višeplodnički, nadrasli, suhi nepucavac; sjemenka im nije srasla s usplođem. Na površini, oraščić često ima raznolike nastavke i dodatke u vidu dlaka, krilaca, kukica i sl., koji služe za rasprostranje plodova. Od orašćića, najčešći su jednoplodnički, sa po jednom sjemenkom, kao što su hrast, joha, brijest, lijeska, pitomi kesten. Višeplodnički oraščići s jednom ili više sjemenki su rjeđi, npr. lipa;
- Pšeno, zrno ili krupa' (caryopsis) – jednoplodnički, nadrasli, suhi, jednosjemenični nepucava; sjemenka je tijesno srasla s usplođem (plodovi trava);
- Shizokarp ili cijepavac (shizocarpium) – jednoplodnički nadrasli, suhi plod; u zrelom stanju se cijepa u pojedine plodne članke (lomentum), kao naprimjer kod nekig mahunarki (Fabaceae); dvoplodnički (siliqua lomentacea), su kod nekih krstašica, npr. rotkva,
- Mezokarp ili kalavac (mesocarpium) – dvoplodnički ili višeplodnički, nadrasli ili podrasli suhi plod; u zrelom stanju uzdužno se dijeli (kala) u više plodića (merikarpa), npr. kod štitnjača i mnogih broćika, koji se dijele u dva merikarpa, dvoplodnički nadrasli kalavac usnatica (Labiatae), dijeli se u četiri merikarpa, ili višeplodnički nadrasli mezokarp, npr. sljezovi;
- Ahenija (achaenium) – dvoplodnički, podrasli, suhi nepucavac s jednom sjemenkom, čvrsto sraslom sa usplođem; na vrhu često ima s papus za letenje, kao u glavočika, maslačka, npr.;
- Ljuska ili komuška (siliqua) – dvoplodnički nadrasli suhi pucavac s većim brojem sjemenki; pregrađena je u dva pretinca, kao kod krstašica, npriprimjer: režuha, gorušica i dr. Ako je samo do 3 puta duči od širine, naziva se
- Tobolac (capsula) – dvoplodnički ili višeplodnički, nadrasli ili podrasli, jednogradni ili višegradni, suhi pucavac, najčešće sa više sjemenki; otvara se zaklopcima, poklopcem, rupicama ili drukčije, npr. vrba, topola, ljubičica, mak, perunika, jagorčevina, mrazovac i dr.
Složeni plodovi ili silektokarpiji (silectocarpium) uredi
- Koštuničast zbirni plod – sastavljen je od međusobno sraslih jednoplodničkih koštunica, kao što je plod kupina ;
- Jagoda – je građena od sočnog cvjetišta u koje su uronjeni jednoplodnički i međusobno odvojeni oraščići, npr. plod jagode;
- Šipak – ima peharasto udubljeno mesnato cvjetište, obavijeno mnogobrojnim, međusobno odvojenim, jednoplodničkim oraščićima, kao što je plod ruže;
- Jezgričasti plod – nastalje od debelog mesnatog cvjetišta; to je boba unutar koje se nalaze pregrade sa sjemenkama sa kožastim ovojima i međusobno više ili manje srasla, kao npr. jabuka, kruška, lubenica i dr.
Zbirni ili cenokarpni plodovi (coenocarpium) uredi
Zbirni plodovinastaju iz cijelih cvasti, a razlikuju se:
| Prosti plodovi | Složeni plodovi | Zbirni plodovi | ||
|---|---|---|---|---|
| 1. Pucavci | 2. Nepucajući | Dudinja 
|
Jagoda 
| |
Mahuna 
|
a) Sušni | b) Sočni | Smokva 
|
Kupina 
|
Mješak 
|
Orašica 
|
Bobica 
|
Malina .jpg){kind=small}
| |
Ljuska 
|
Pšeno ili krupa 
|
Koštunica 
|
Šipak (ruže) 
| |
Ljuščica 
|
Ahenija 
|
Pomum 
|
||
Čahura - Tobolac 
|
Shizokarp 
|
|||
Čahura - Orah
|
Merikarp
| |||
Također pogledajte uredi
Reference uredi
- ^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-222-6.
- ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-686-8.
- ^ Gollner A. J. (2010): The fruit hunters: A story of nature, adventure, commerce, and obsession. Scribner. ISBN 978-0-7432-9695-3,
- ^ Watson R.R., Preedy, V. R., Eds. (2010): Bioactive foods in promoting health: Fruits and vegetables. Academic Press, ISBN 978-0-12-374628-3.
Vanjski linkovi uredi
| Plod na Wikimedia Commonsu. |
- https://web.archive.org/web/20070218043544/http://www.cas.vanderbilt.edu/bioimages/pages/fruit-devel.htm Images of fruit development from flowers] at bioimages.vanderbilt.edu
- https://web.archive.org/web/20170425010454/http://www.cas.vanderbilt.edu/bioimages/pages/fruit-seed-dispersal.htm Fruit and seed dispersal images] at bioimages.vanderbilt.edu
- http://www.crfg.org/pubs/frtfacts.html Arhivirano 12. 7. 2020. na Wayback Machine Fruit Facts] from California Rare Fruit Growers, Inc.
- http://crosstree.info/Documents/Fruit%20ID0.pdf Arhivirano 9. 1. 2021. na Wayback Machine Photo