Perzefona
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Perzefona (grč. Περσεφόνη, Persephónē) ili Kora (grč. κόρη = kćerka) je u grčkoj mitologiji božica podzemlja, prelijepa kraljica Hada. Perzefonin pandan u rimskoj mitologiji je Prozerpina, a u etruščanskoj Persipnei. Perzefona je kćerka Zeusa i Demetre, a kao djevojka je živjela dalje od ostalih olimpskih bogova. Za njenu ruku su se natjecali Hermes, Ares, Apolon i Hefest, ali je Demetra odbila sve njihove darove i skrila kćerku daleko od društva bogova. Perzefona je živjela mirnim životom, sa svojom majkom, na Zemlji.
Otmica Perzefone uredi
Jednoga dana Perzefona je brala cvijeće sa nimfama ili sa božicama Atenom i Artemidom na polju. Geja je rodila poseban cvijet koji je privukao Perzefoninu pažnju, pa je Had odjednom probio tlo i izašao iz podzemnog svijeta te oteo Perzefonu i poveo je sa sobom. Demetra je čula krik njene kćerke i potrčala u pomoć, ali je već bilo kasno. Shrvana Demetra pretvorila je nimfe u Sirene jer se nisu umiješale. Demetra je lutala svijetom devet dana bez hrane i pića, sve dok joj Helije, nebesko Sunce, nije rekao gdje joj je kćerka. Had je Perzefonu duboko volio i nije je htio pustiti iz podzemnog svijeta. Nju je oženio i dao joj da proba zrna šipka (kad bi neko probao nešto iz podzemnog svijeta, više se nije mogao vratiti na zemlju). Demetra se potom zatvorila u svoj hram u Eleuzini te na svijet poslala neplodnost uzrokujući velike neizdržive katastrofe i za ljude i za bogove. Ljudi su molili Zeusa da nešto učini, a umiješali su se i ostali bogovi, a i sama je Demetra tražila pomoć. Budući da je nije mogao potpuno vratiti jer je jela zrna šipka, poslao je Hermesa da pregovara sa Hadom. Određeno je da Perzefona trećinu godine živi u podzemnom svijetu sa Hadom, a ostatak godine na zemlji. U drugoj verziji mita, Hekata je spasila Perzefonu. Tako Demetra tugujući zimi zemlji daje neplodnost dok joj kćerka odlazi u Had, a kad se vrati, odijeva prirodu u zelenilo i cvijeće. Tako su nastala godišnja doba. Druge verzije nastanka godišnjih doba govore da ili je Demetra zaposlena traženjem svoje kćeri pa zanemari zemlju i tako dođe zima, ili izričito zapostavi zemlju, ljutita zbog otmice svoje kćeri.
Perzefona - kraljica podzemlja uredi
- Perzefona je dopustila Orfeju da povede sa sobom mrtvu Euridiku u svijet živih, ali pod uslovom da se nijednom ne okrene da je pogleda. Orfej to nije uspio učiniti te je izgubio Euridiku zauvijek.
- Perzefona je također pazila na novorođenog Adonisa, a kad se on rodio, Afrodita ga je uzela k sebi i dala ga je Perzefoni na čuvanje. Međutim, Perzefona je također bila očarana njegovom ljepotom te ga je odbila vratiti. Naposljetku je Zeus riješio prepirku davši Adonisu da provede četiri mjeseca s Afroditom, četiri s Perzefonom, a četiri kako mu volja. Rastgrao ga je vepar.
- Perzefona je pretvorila nimfu Mintu u biljku metvicu, nakon što se Had zaljubio u nju.
- Tezej i Pirit zakleli su se da će oženiti Zeusove kćerke, a Tezej je izabrao Helenu. On i Pirit oteli su je i zadržali sve dok nije bila dovoljno zrela za udaju. Pirit je izabrao Perzefonu. Sa Tezejevom majkom, Etrom, otišli su u podzemlje oteti Perzefonu. Had se pravio gostoljubiv, ali čim su sjeli za gozbeni sto, zmije su ih prikovale za mjesta. Helenu su spasila njena braća, Kastor i Polideuk i vratila je u Spartu.
Vanjski linkovi uredi
| Commons ima datoteke na temu: Perzefona |