Orhan (osmanlijski turski: اورحان غازی‎; 5. juli 1281. - 17. mart 1362.) bio je sultan Osmanlijskog Carstva (tada poznatog kao Osmanlijski bejluk ili emirat) od 1326. do 1362.[1][2] Na početku svoje vladavine, Orhan se fokusirao na osvajanje sjeverozapadne Anadolije. Većina tog područja bila je pod bizantijskom vlašću ali je on pobijedio bizantijskog cara Andronika III u bici kod Pelekanona.

Orhan
Sultan Osmanlijskog Carstva
Vladavina9. august 1326. - 17. mart 1362.
PrethodnikOsman I
NasljednikMurat I
SupružnikAsporça
Gospa Nilüfer
Teodora Kantakuzen
Eftandise
DinastijaOsmanlije
OtacOsman I
MajkaGospa Rabia Bala Malhun
Rođenje5. juli 1281.
Sogut, Anadolija
Smrt17. mart 1362. (u 80. godini)
Bursa, Osmanlijsko Carstvo

Orhan je iskoristio seriju građanskih ratova koji su izbili tokom vladavine bizantijskog cara Ivana V Paleologa. U Bizantijskom građanskom ratu (1341–1347) Ivan VI Kantakouzen je dao svoju kćerku Teodoru Orhanu za ženu i Trakiju u zamjenu za osmanlijske vojnike koji su ratovali protiv cara. U Bizantijskom građanskom ratu (1352–1357) Kantakouzen je koristio osmanlijske vojnike protiv Ivana V Paleologa u zamjenu za dvorac Çimpe. Kada je veliki zemljotres pogodio Galipolje dvije godine kasnije, Orhanov sin Sulejman paša je zauzeo Galipolje čime su Osmanlije dobili snažan mostobran prema kontinentalnoj Evropi.

Vladavina uredi

Orhan je postao sultan 1326. godine nakon smrti oca Osmana I. Vladavinu otpočinje s najboljim mogućim znakom, osvajanjem grada Burse kojeg je njegov otac, osnivač Osmanlijskog Carstva čekao desetak godina. Odmah po osvajanju grada Orhan ga je odredio za prijestolnicu iz koje će se vladati Carstvom do osvajanja Konstantinopolja.

Poslije tog velikog uspjeha pojavio se kratkotrajni problem promjenom vlasti u Bizantijskom carstvu kada novi vladar postaje sposobni Andronik III. U vrijeme tamošnje promjene vlasti svi Bizantski gradovi u Maloj Aziji su se nalazili pod opsadom kad su počeli i pljačkaški pohodi na Balkan. Azijska ofanziva Andronika III je bila potučena, ali su sličnu sudbinu doživjeli i pohodi Orhanove vojske na Balkan. Smrću tamošnjeg cara u Bizantu dolazi do građanskog rata, što Orhan iskorištava u svojim osvajanjima.

Nekoliko godina prije smrti Orhana, potres je uništio Galipolje 1354. godine, što iskorištava njegov sin Sulejman paša, koji osvaja galipoljsku i još nekoliko okolnih tvrđava i tako stvara mostobran za Balkan. U trenutku smrti 1362. godine on prepušta svom sinu Muratu I državu koja je anektirala cijelu bizantsku teritoriju u Aziji osim grada Filadelfije plus mostobran za evropska osvajanja.

Po tadašnjem turskom zakonu u trenutku stupanja na vlast Murat I pogubljuje svog brata i uspješnog generala Sulejman pašu.

Reference uredi

  1. ^ "Orhan | Ottoman sultan". Encyclopedia Britannica. Pristupljeno 19. 2. 2016.
  2. ^ [http://www.osmanli700.gen.tr/english/sultans/02index.html "OTTOMAN WEB SITE - ORHAN GAZ�"]. www.osmanli700.gen.tr. Pristupljeno 19. 2. 2016. replacement character u |title= na mjestu 29 (pomoć)