Niskoenergetska kuća

Niskoenergetska kuća je kuća koja troši maksimalno 30 kWh/m² god. energije za grijanje. Takve se kuće zovu i trolitarske kuće. Prema jednostavnom proračunu proizlazi da će takva kuća na grijanje trošiti otprilike 3 l./m² godišnje lož ulja, 3 m³/m²godišnje prirodnog plina ili 6 kg/m² godišnje drvenih peleta. Smanjenje toplotnih gubitaka niskoenergetske kuće ostvaruje se na sljedeće načine:

orijentacija kuće na jug
odvajanje toplotnih zona kuće (dnevna soba prema jugu, ostave na sjever)
kompaktna gradnja
vrlo dobra toplotnih izolacija cijele vanjske površine kuće
prozori sa 3-slojnim staklom i toplotnim karakteristikama stakla U_g=0,4-0,6 W/m²K, s tim da toplotni parametar okvira prozora U_w mora biti niži od 0,8 W/m²K;
niskotemperaturni sistem grijanja
kontrolisana ventilacija prostorija sa rekuperacijom

Kako bi povećali dobitke energije preporučuje se:

aktivno korištenje sunčeve energije pomoću sunčevih toplovodnih kolektora (topla voda) i fotonaponskih ploča (električna struja) i
pasivno korištenje sunčeve energije preko velikih staklenih površina okrenutih na jug.^[1]

U Njemačkoj, prema dostupnim podacima postoji preko 150 000 različitih pasivnih kuća, kako pojedinačnih domaćinstava i kuća u nizu, ili manjih stambenih zgrada. Ovo ne začuđuje budući da je u Njemačkoj realiziran sistem poticanja pasivne gradnje kako na nacionalnom, tako i na lokalnom nivou, a koji uključuje povoljne kredite i dodatne mjere poticanja.

U Austriji je tako, do sada realizirano oko hiljadu pasivnih kuća, a prva u Hrvatskoj je sagrađena u Brestovju kraj Zagreba u realizaciji prof. Ljubomira Miščevića. Ukupna cijena gradnje pokazala se 20% višom nego u slučaju klasične gradnje, a nakon isteka perioda amortizacije postignute uštede trebale bi se pokazati drastičnima.

Zbog velikih razlika u nacionalnim standardima, niskoenergetska kuća napravljena po standardima jedne države ne mora biti niskoenergetska po standardima druge države. U Njemačkoj niskoenergetska kuća (njem. Niedrigenergiehaus) ima ograničenje u potrošnji energije za grijanje prostorija od 50 kWh/m² godišnje. U Švicarskoj je termin niskoenergetska kuća definiran MINERGIE standardom – za grijanje prostorija ne smije se koristiti više od 42 kWh/m² godišnje. Trenutno se kod prosječne niskoenergetske kuće u tim državama dostiže otprilike polovina tih iznosa, odnosno između 30 kWh/m² godišnje i 20 kWh/m² godišnje za grijanje prostorija. U Hrvatskoj se prilikom definiranja niskoenergetske kuće uzima vrijednost od 40 kWh/m² godišnje za grijanje prostorija. Ova vrijednost bi u praksi morala na jugu biti i znatno niža zbog povoljnije klime.

Pasivna kuća uredi

Pasivna kuća je kuća koja troši maksimalno 15 kWh/m²god. energije za grijanje. Takve se kuće zovu i jednolitarske kuće. Prema jednostavnom izračunu proizlazi da bi takva kuća na grijanje trošila otprilike 1,5 lit/m²god. lož ulja, 1,5 m³/m²god. prirodnog plina ili 3 kg/m²god. drvenih peleta. Ovdje je bitno za naglasiti da pasivne kuće nemaju više potrebe za konvencionalnim sustavom grijanja, nego potrebu za toplinom namiruju preko složenog sustava ventilacije sa rekuperacijom i dizalicom topline. Osnovne razlike između niskoenergetske i pasivne kuće su:^[2]

vrlo debela toplotna izolacija omotača kuće (fasade, krov, pod)
kontrolisana ventilacija sa rekuperacijom i mogućnošću dogrijavanja
prozori sa 3-slojnim staklom, U_g=0,4-0,6 W/m²K, s tim da toplotni parametar okvira prozora U_w mora biti niži od 0,8 W/m²K; Obično se ovakva svojstva stakla ostvaruju sa staklima punjenim kombinacijom argona (Ar) i kriptona (Kr), gdje se odnos Ar/Kr određuje po kupovnoj cijeni kriptona. Generalno veći udjel kriptona omogućava nižu vrijednost U_g, a zbog visoke kupovne cijene, udjel se smanjuje, a debljina ugrađenih stakala se neznatno povećava. Ukupna vrijednost provodljivosti prozora U_g se može poboljšati ugrađivanjem u trostruko staklo posebno visokolegiranih metalnih ramova obavijenih tamnom plastičnom masom.
nepostojanje konvencionalnog sistema grijanja zbog vrlo niskih toplotnih gubitaka

Energetska iskaznica zgrada uredi

Tehničkim propisom o uštedi toplotne energije i toplotnoj zaštiti zgrada, na snazi od 30. juna 2006., u Republici Hrvatskoj se propisuje obaveza izrade Iskaznice potrebne toplote za grijanje zgrade. Taj dokument je jedan od nužnih koraka u ostvarenju sistema koji će omogućiti stvarno smanjenje potrošnje energije. Zahvaljujući obavezi imanja Energetske iskaznice zgrada, koju izrađuju certificirane ustanove, u državama Evropske unije ostvarene su značajne uštede u energiji, a time i značajno smanjenje zagađenja okoline.

U državama Evropske unije (EU) potrošnje energije u zgradarstvu iznosi 41 % od ukupne potrošnje energije. Na prijevoz otpada 28 %, a na industriju 31 % potrošnje energije. Stoga je povećanje energetske efikasnosti u zgradarstvu jedan od najisplativijih načina smanjenja troškova za energiju kao i smanjenje štetnih emisija u okoliš. U sektoru zgradarstva leži i najveći potencijal energetskih ušteda. Dakle, u državama EU potrošnja goriva za grijanje zgrada sudjeluje s 25 % u ukupnoj emisiji CO₂. Nadalje, posljednjih je godina u velikom broju zemalja EU primijećen trend porasta godišnje energetske potrošnje, pri čemu je u nekim zemljama taj porast značajan. U Grčkoj je potrošnja energije u zgradama javne namjene u 2000. godini iznosila 170 % potrošnje iz 1990. godine.^[3]

Prema planu energetskog razvoja Republike Hrvatske do godine 2010., energetski izvori bit će tekuća goriva (do 42 %), zemni plin (do 32 %), te snaga vode i uglja (do 24 %). Očekuje se da će udio obnovljivih izvora godine 2010. porasti za 5,0 %. U ukupnoj emisiji sumpor dioksida (SO₂) u RH energetski sektor sudjeluje s 99,1 %, u ukupnoj emisiji dušikovih oksida (NO_X) s 96,7 % te u ukupnoj emisiji ugljik monoksida (CO) s 90,8 %.

Također pogledajte uredi

Reference uredi

^ [1] "Toplinska zaštita zgrada", Tečaj za energetske savjetnike, www.pvc-stolarija.hr, 2011.
^ [2] Arhivirano 16. 12. 2011. na Wayback Machine "Koncept i idejni projekt energetski samostojeće ekološke kuće kao elementa autonomnog solarnog sela za seoski turizam na otocima", Energetski institut Hrvoje Požar, www.eihp.hr, 2003.
^ [3] Arhivirano 10. 8. 2014. na Wayback Machine "Energetska učinkovitost u zgradarstvu", HEP Toplinarstvo d.o.o., www.eihp.hr, 2011.

Commons ima datoteke na temu: Niskoenergetska kuća

[1] [1] "Toplinska zaštita zgrada", Tečaj za energetske savjetnike, www.pvc-stolarija.hr, 2011.

[2] [2] Arhivirano 16. 12. 2011. na Wayback Machine "Koncept i idejni projekt energetski samostojeće ekološke kuće kao elementa autonomnog solarnog sela za seoski turizam na otocima", Energetski institut Hrvoje Požar, www.eihp.hr, 2003.

[3] [3] Arhivirano 10. 8. 2014. na Wayback Machine "Energetska učinkovitost u zgradarstvu", HEP Toplinarstvo d.o.o., www.eihp.hr, 2011.

[1]

[2]

[3]