Neonacizam se odnosi na novu, reinkarniranu ili savremenu ideju nacizma. Političke grupe koje pokušavaju da ožive taj pokret se zajednički nazivaju neonacističke ili neofašističke grupe. Neonacizam je globalni fenomen, s organizovanim predstavljanjem u mnogim zemljama i međunarodnim mrežama.[1]

Nakon što je simbol svastike zabranjen neki njemački neonacisti koriste ratnu zastavu Drugog Njemačkog Carstva.
Protesti ekstremnih desničara protiv LGBT zajednice.

Ideali ovih grupa variraju, ali skoro sve imaju neke zajedničke tačke: veličanje Hitlera i nacista, umanjivanje ili potpuno negiranje Holokausta, borba protiv multikulturalizma, nacionalizam, netolerancija prema određenim grupama (Jevrejima, muslimanima, ne-bijelcima, homoseksualcima).

Neki analitičari upozoravaju [1] da neonacizam sve više i više postaje prihvaćen kao mainstream politički pravac, i da putem interneta nacisti nekontrolisano šire svoju propagandu.

Evropom se u posljednje vrijeme širi talas ekstremno-desničarskih i populističkih partija koje se zajednički nazivaju Euronacionalizmom. Ove partije su društveno prihvaćene i učestvuju u političkom životu, ali se smatra da imaju bliske veze sa neonacističkim grupacijama.

Neke od tih partija su Front National (Francuska), British national party (V.Britanija) Freiheitliche Partei Österreichs ili FPÖ (Austrija), Alleanza Nazionale (Italija), Srpska radikalna stranka (Srbija), Hrvatska stranka prava (Hrvatska) i mnoge druge.

Također pogledajte uredi


  Nedovršeni članak Neonacizam koji govori o politici treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

  1. ^ Bergmann, Eirikur (2020). "Neo-Nationalism" (jezik: engleski). doi:10.1007/978-3-030-41773-4. journal zahtijeva |journal= (pomoć)