Mile Stojić je bosanskohercegovački pjesnik, esejist i novinar.

Biografija uredi

Rođen je 21. januara 1955. godine u mjestu Dragićina, opština Čitluk, Bosna i Hercegovina.

Školovao se u Ljubuškom, a slavistiku je studirao na Univerzitetu u Sarajevu. Radio je kao književni kritičar za brojne medije u bivšoj Jugoslaviji, a bio je i urednik dnevnog lista Oslobođenje. Od 1989] do 1992. godine, Stojić je bio glavni urednik kulturnog časopisa "Odjek (magazin)" u Sarajevu. Supotpisnik je otvorenoga pisma petorice bosanskohercegovačkih i hrvatskih intelektualaca (Ivo Komšić, Miljenko Jergović, Ivan Lovrenović, Mile Stojić i Ivan Kordić) upućenog iz Sarajeva, 6. januara 1992, predsjedniku Hrvatske Franji Tuđmanu kao "odgovornomu za političko uništenje Bosne i Hercegovine".[1]

Napušta Bosnu i Herzegovinu 1992. godine. Bio je urednik u političkom glasilu "Tjednik" u Zagrebu, a zatim radi kao predavač Južnoslavenske književnosti na Univerzitetu u Beču, nakon čega se vraća u Sarajevo gdje i danas živi i radi.

Svojim britkim jezikom komentariše dnevna dešavanja u nekolicini domaćih i regionalnih novina, magazina i internet portala.

Djela Mileta Stojića su u bivšoj Jugoslaviji više puta nagrađivana i prevođena na njemački, poljski, italijanski, engleski, mađarski i makedonski jezik, a pojedina izdanja su doživjela prijevode i na dvadeset svjetskih jezika.

"Dominantna osjećanja u njegovoj lirici su žal i nostalgija, a naslov ovog reprezentativnog izbora iz njegove poezije ih efektno sažima. U svojim najboljim pjesmama Stojić vješto prepliće poeziju i svojevrstan angažman" [2]

Bibliografija uredi

  • Lijer, jezik prašine, pjesme (Svjetlost, Sarajevo 1971, 1881)
  • Umjetnost tame pjesme, (Veselin Masleša, Sarajevo 1987)
  • Zemna svjetlost pjesme, (Veselin Masleša, Sarajevo 1988)
  • Olovni jastuk pjesme, (Svjetlost, Sarajevo 1989)
  • Južnost izbor pjesama, (Zadrugar, Sarajevo 1990)
  • Iza spuštenih trepavica Antologija modernog hrvatskog pjesništva, (Svjetlost, Sarajevo 1991)
  • Glasovi sarajevske noći Esej (Veselin Masleša – cijeli tiraž izgorio u štampariji u Mostaru, 1992)
  • Liberto za sviralu i strojnicu pjesme, (Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb 1994)
  • Publikacija bosanske ratne književnosti u Beču u njemačkoj verziji (*U bolu s ljutnjom 1995)
  • Prognane elegije pjesme (Bosanska knjiga, Sarajevo, 1996)
  • Jutro u Pompejima esej (Durieux, Zagreb, 1998)
  • Prozor, Riječ. Bosanski alfabet zbirka eseja (Klagenfurt 2000)

Nagrade uredi

Reference uredi

  1. ^ "Otvoreno pismo dr. Franji Tuđmanu predsjedniku Republike Hrvatske na portalu Ivana Lovrenovića". Arhivirano s originala, 12. 7. 2012. Pristupljeno 29. 3. 2013.
  2. ^ "Muharem Bazdulj: Pjesnik žala i nostalgije". Arhivirano s originala, 26. 1. 2013. Pristupljeno 4. 11. 2010.