Modificirana Mercallijeva skala intenziteta
Mercalli-Cancani-Siebergova ljestvica (MCS ljestvica), češće nazivana samo kao Mercallijeva ljestvica, definira pojave i promjene koje potresi izazivaju kod ljudi i životinja uz ocjenu veličine štete na objektima te sagledavanje promjena u prirodi kao posljedice potresa. U bivšoj Jugoslaviji je u službenoj upotrebi od 1964. godine. Naziv je dobila po inicijalima seizmologa Mercalli, Cancanija i Sieberga, koji su je i definisali.
Modificirana Mercallijeva skala intenziteta (MM, MMI ili MCS ), razvijena iz Mercallijeve skale intenziteta Giuseppea Mercallija iz 1902. godine, jest skala seizmičkog intenziteta koja se koristi za mjerenje intenziteta potresa uzrokovanog zemljotresom. On mjeri efekte potresa na datoj lokaciji, za razliku od inherentne sile ili jačine potresa mjerene skalama seizmičke magnitude. Dok je podrhtavanje uzrokovano seizmičkom energijom koju oslobađa potres, potresi se razlikuju po tome koliko se njihove energije zrače kao seizmički valovi. Dublji potresi također imaju manju interakciju s površinom, a njihova energija je raspoređena po većem volumenu. Intenzitet podrhtavanja je lokaliziran, uglavnom se smanjuje s udaljenosti od epicentra potresa, ali se može pojačati u sedimentnim bazenima i određenim vrstama nekonsolidiranih tala.
Skale intenziteta empirijski kategorizuju intenzitet potresa na osnovu efekata koje su prijavili neobučeni posmatrači i prilagođene su efektima koji se mogu primijetiti u određenom regionu.[1] Budući da ne zahtijevaju instrumentalna mjerenja, korisni su za procjenu magnitude i lokacije historijskih (predinstrumentalnih) potresa: najveći intenziteti općenito odgovaraju epicentralnom području, a njihov stupanj i opseg (moguće uvećani poznavanjem lokalnih geoloških uvjeta) mogu se uporediti sa drugim lokalnim potresima kako bi se procijenila magnitude.
Italijanski vulkanolog Giuseppe Mercalli formulisao je svoju prvu skalu intenziteta 1883.[2] Imala je šest stepeni ili kategorija, opisana je kao "samo adaptacija" tadašnje standardne Rosi-Forelove skale od 10 stepeni, a sada je "manje-više zaboravljena".[3] Merkalijeva druga skala, objavljena 1902. godine, također je bila adaptacija Rosi-Forelove skale, zadržavajući 10 stepeni i proširujući opise svakog stepena.[2] Ova verzija je "naišla na naklonost korisnika", a usvojila ju je italijanska centralna kancelarija za meteorologiju i geodinamiku.[3]
Godine 1904. Adolfo Cancani je predložio dodavanje dva dodatna stepena za veoma jake zemljotrese, "katastrofu" i "ogromnu katastrofu", stvarajući tako skalu od 12 stepeni.[2] Budući da su njegovi opisi bili manjkavi, August Heinrich Sieberg ih je povećao tokom 1912. i 1923. i ukazao na maksimalno ubrzanje tla za svaki stepen.[2] Ovo je postalo poznato kao "Mercalli-Cancanijeva skala, koju je formulisao Sieberg", ili "Mercalli-Cancani-Siebergova skala", ili jednostavno "MCS",[3] i bila je u velikoj mjeri korištena u Evropi i ostaje u upotrebi u Italiji od strane Nacionalnog instituta za geofiziku i vulkanologiju (INGV).[4]
| Stepen | Naziv | Kratki opis karakteristika |
|---|---|---|
| 1. | Nezamjetljiv potres | Bilježe ga jedino seizmografi. |
| 2. | Jedva osjetan potres | Osjeti se samo u gornjim katovima visokih zgrada. |
| 3. | Lagan potres | Tlo podrhtava kao kad ulicom prođe automobil. |
| 4. | Umjeren potres | Prozorska okna i staklenina zveče kao da je prošao težak teretni automobil. |
| 5. | Prilično jak potres | Njišu se slike na zidu. Samo pojedinci bježe na ulicu. |
| 6. | Jak potres | Slike padaju sa zida, ormari se pomiču i prevrću. Ljudi bježe na ulicu. |
| 7. | Vrlo jak potres | Ruše se dimnjaci, crijepovi padaju sa krova, kućni zidovi pucaju. |
| 8. | Razoran potres | Slabije građene kuće se ruše, a jače građene oštećuju. Tlo puca. |
| 9. | Pustošni potres | Kuće se teško oštećuju i ruše. Nastaju velike pukotine, klizišta i odroni zemlje. |
| 10. | Uništavajući potres | Većina se kuća ruši do temelja, ruše se mostovi i brane. Izbija podzemna voda. |
| 11. | Katastrofalan potres | Srušena je velika većina zgrada i drugih građevina. Kidaju se i ruše stijene. |
| 12. | Veliki katastrofalan potres | Do temelja se ruši sve što je čovjek izgradio. Mijenja se izgled krajolika, rijeke mijenjaju korito, jezera nestaju ili nastaju. |
Reference uredi
Bilješke uredi
Citati uredi
- ^ "The Modified Mercalli Intensity Scale". USGS.
- ^ a b c d Davison 1921.
- ^ a b c Musson, Grünthal i Stucchi 2010.
- ^ National Institute of Geophysics and Volcanology. "Intensity evaluation method". Arhivirano s originala, 20. 10. 2022. Pristupljeno 20. 10. 2022.
Izvori uredi
- Allen, Trevor I.; Wald, David J.; Worden, C. Bruce (1. 7. 2012). "Intensity attenuation for active crustal regions". Journal of Seismology (jezik: engleski). 16 (3): 409–433. Bibcode:2012JSeis..16..409A. doi:10.1007/s10950-012-9278-7. ISSN 1383-4649. S2CID 140603532.
- Davenport, P. N.; Dowrick, D. J. (2002). Is there a relationship between observed felt intensity and parameters from strong motion instrument recordings? (PDF). NZEE 2002 Conference..
- Davison, Charles (juni 1921), "On scales of seismic intensity and on the construction and use of isoseismal lines", Bulletin of the Seismological Society of America, 11 (2): 95–129, Bibcode:1921BuSSA..11...95D, doi:10.1785/BSSA0110020095.
- Dewey, James W.; Reagor, B. Glen; Dengler, L.; Moley, K. (1995), "Intensity Distribution and Isoseismal Maps for the Northridge, California, Earthquake of January 17, 1994" (PDF), U. S. Geological Survey, Open-File Report 95-92.
- Grünthal, Gottfried (2011), "Earthquakes, Intensity", u Gupta, Harsh K. (ured.), Encyclopedia of Solid Earth Geophysics, str. 237–242, ISBN 978-90-481-8701-0
- Lee, William H.K.; Jennings, Paul; Kisslinger, Carl; Kanamori, Hiroo, ured. (2002). International Handbook of Earthquake & Engineering Seismology, Part A. Elsevier. ISBN 978-0-08-048922-3. OCLC 51272640.
- Musson, R.M.W. (2000). "Intensity-based seismic risk assessment". Soil Dynamics and Earthquake Engineering. 20 (5–8): 353–360. doi:10.1016/s0267-7261(00)00083-x.
- Musson, Roger W.; Grünthal, Gottfried; Stucchi, Max (april 2010), "The comparison of macroseismic intensity scales", Journal of Seismology, 14 (2): 413–428, Bibcode:2010JSeis..14..413M, doi:10.1007/s10950-009-9172-0, S2CID 37086791.
- Musson, Roger M. W.; Cecić, Ina (2012). "Chapter 12: Intensity and Intensity Scales". u Bormann, Peter (ured.). New Manual of Seismological Observatory Practice 2. New Manual of Seismological Observatory Practice 2 (Nmsop2). doi:10.2312/GFZ.NMSOP-2_ch12. Arhivirano s originala (PDF), 4. 8. 2019. Pristupljeno 2. 1. 2019..
- Richter, Charles F. (1958), Elementary Seismology, W. H. Freeman, ISBN 978-0716702115, LCCN 58-5970
- Satake, Kenji; Atwater, Brian F. (maj 2007). "Long-Term Perspectives on Giant Earthquakes and Tsunamis at Subduction Zones". Annual Review of Earth and Planetary Sciences (jezik: engleski). 35 (1): 349–374. Bibcode:2007AREPS..35..349S. doi:10.1146/annurev.earth.35.031306.140302. ISSN 0084-6597. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- Schopf, James Morton; Oftedahl, Orrin G. (1976), The Reinhardt Thiessen coal thin-section slide collection of the U.S. Geological Survey; catalog and notes, doi:10.3133/b1432
- Stover, Carl W.; Coffman, Jerry L. (1993), "Seismicity of the United States, 1568 – 1989 (Revised)" (PDF), U.S. Geological Survey, Professional Paper 1527.
- Wood, Harry O.; Neumann, Frank (1931), "Modified Mercalli Intensity Scale of 1931" (PDF), Bulletin of the Seismological Society of America, 21 (4): 277–283, Bibcode:1931BuSSA..21..277W, doi:10.1785/BSSA0210040277[mrtav link]
- Xu, Yueren; Liu-Zeng, Jing; Allen, Mark B.; Zhang, Weiheng; Du, Peng (mart 2021). "Landslides of the 1920 Haiyuan earthquake, northern China" (PDF). Landslides (jezik: engleski). 18 (3): 935–953. doi:10.1007/s10346-020-01512-5. ISSN 1612-510X. S2CID 221568806.