Wikipedia

Makedonska gramatika

Makedonski jezik je južnoslavenski jezik i službeni jezik u Makedoniji. Makedonska gramatika obuhvata gramatička pravila standardnog jezika, pravopisa i govora. Prva makedonska štampana gramatika potiče iz 1880. i njen autor je Gjorgjija Pulevski.[1]

Makedonski jezik
"Za makedonckite raboti"
Historija
Literatura
Institut
Dijalekti
Gramatika:

Pravopis:

Ova kutija:

Glasovni sistem uredi

Glavni članci: Makedonska azbuka i Makedonska fonetika

Glasovni sistem makedonskog jezika sadrži 31 glas i svaki glas ima svoj grafem, t.j. jedan glas - jedan grafem. Makedonsko pismo je bazirano na ćirilici:

Velika slova
А Б В Г Д Ѓ Е Ж З Ѕ И Ј К Л Љ М Н Њ О П Р С Т Ќ У Ф Х Ц Ч Џ Ш
Mala slova
a б в г д ѓ е ж з ѕ и ј к л љ м н њ о п р с т ќ у ф х ц ч џ ш

Makedonsko rukopisno pismo je:

 
Makedonsko rukopisno pismo.

Akademska i pravopisna transliteracija koristi latinicu:

Velika slova
A B V G D Ǵ E Ž Z Dz I J K L Lj M N Nj O P R S T Ḱ U F H C Č Dž Š
Mala slova
a b v g d ǵ e ž z dz i j k l lj m n nj o p r s t ḱ u f h c č dž š

Imenice uredi

Član uredi

Član makedonskog jezika je postpozitivni, t.j. djeluje kao sufiks. Član može biti samo opredjeljeni. Karakteristično je što član ima tri forme i jedini je primjer u slavenskim jezicima gdje se opredjeljeni član može mjenjati po rodu i broju.[1]

  • Član -ов / -ov, -вa - va, -во / - vo itd. služi za određivanje predmeta u blizini govornika: човеков / čovekov (ovaj čovjek)
  • Član -он / -on itd. služi za određivanje predmeta udaljenih od govornika: човекон / čovekon (onaj čovjek)
  • Član -от / -ot itd. služi za opću opredjeljenost, t.j. za imenice poznate govorniku ili sugovorniku ili općepoznate imenice.

Toponimima i ličnim imenicama se ne dodaju članovi.

m.r
ed.		 m.r.
mn.		 ž.r.
ed.		 ž.r.
mn.		 s.r.
ed.		 s.r.
mn.
opredjeljenost - от / -ot - те / -te - тa / -ta - те / -te - то / -to - тa / -ta
blisko - ов / -ov - ве / -ve - вa / -va - ве / -ve - во / -vo - вa / -va
daleko - он / -on - не / -ne - на / -na - не / -ne - но / -no - на/ -na

Primjeri:

  • Јaс го видов човекот / Jas go vidov čovekot. (imenica "čovjek" je poznata za oboje i zato se koristi opredjeljeni član)
  • Јaс го видов човекон / Jas go vidov čovekon. (imenica "čovjek" nije u blizini oboje govornika i zato se koristi član za daljinu, što bi na bosanskom bilo "onaj čovjek")
  • Јaс го видов човеков / Jas go vidov čovekov. (imenica "čovjek" je u blizini oboje ljudi i zato se koristi član za blizinu, što bi na bosanskom bilo "ovaj čovjek")

Zamjenice uredi

Sljedeća tabela predstavlja sve moguće forme lične zamjenice. Tako, makedonski jezik ima osnovne lične zamjenice, te također kratke i duge forme direktnog i indirektnog predmeta.

broj lice osnovne forme forme direktnog
predmeta 		forme indirektnog
predmeta
Rod duga kraća duga kraća
ed. I јас / jas мене / mene ме / me мене / mene ми / mi
II ти / ti тебе / tebe те / te тебе / tebe ти / ti
III m.r. тој / toj него / nego го / go нему / nemu му / mu
ž.r. тaa / taa неa / nea ја / ja нејзе / nejze ѝ / í
s.r тоa // toa него / nego го / go нему / nemu му / mu
mn. I ние / nie нас / nas нè /né нам / nam нѝ / ní
II вие / vie вaс / vas ве / ve вaм / vam ви / vi
III тие / tie нив / niv ги / gi ним / nim им / im

Pridjevi uredi

Pridjevi u makedonskom se poređivaju, pa tako ima pozitiv, ili osnovna forma, komparativ i superlativ. Pored poređivanjem, makedonskih pridjeva imaju rod, broj i opredjeljenost t.j. član.

pozitiv komparativ superlativ
тежок (težok) потежок (potežok) најтежок (najtežok)
долг (dolg) подолг (podolg) најдолг (najdolg)

Svi makedonski pridjeva su pravilna, ali u standardnom jeziku ima jedna jedina nepravilna pridjeva t.j. pridjeva многу (mnogu).

pozitiv komparativ superlativ
многу (mnogu) повеќе (poveḱe) најмногу (najmnogu)

U makedonskom, kao i u ostalim slavenskim jeizicima, ima apsolutni superlativ. Taj superlativ obrazuje se sa afiksom пре- (pre-) ispred pridjeva. Pa tako ima долг (dolg), подолг (podolg), најдолг (najdolg) i предолг (predolg).

Prilozi uredi

Svi prilozi u makedonskom su dio jedne sljedećih grupa:

  • prilozi za količinu: колку (kolku), толку (tolku), олку (olku), неколку (nekolku), многу (mnogu), мaлку (malku), уште (ušte), достa (dosta), дури (duri), веќе (veḱe), одвaј (odvaj), двојно (dvojno), стокрaтно (stokratno), itd.
  • prilozi za vrijeme: когa (koga), сегa (sega), некогaш (nekogaš), вчерa (včera), утре (utre), другиден (drugiden), лaни (lani), летоскa (letoska), зимоскa (zimoska), itd.
  • prilozi za mjesto: кaде, овде (kade, ovde), онде (onde), некaде (nekade), горе (gore), долу (dolu), оздолa (ozdola), озгорa (ozgora), домa (doma), близу (blizu), далеку (daleku), високо (visoko), ниско (nisko), напред (napred), назад (nazad), лево (levo), десно (desno), itd.
  • prilozi za način: како (kako), вaкa (vaka), тaкa (taka), инаку (inaku), некако (nekako), редум (redum), молкум (malkum), весело (veselo), смешно (smešni), тешко (teško) itd.

Modalne rječi uredi

Makedonski jezik koristi modalne rječi za:

  • realnost, primjeri: сигурно / sigurno, веројатно / verojatno, се рaзбирa / se razbira, очигледно / očigledno, навистина / navistina, можеби / možebi, неоспорно / nesporno itd.
  • emocionalni odnos, primjeri: белки / belki, божем / božem itd.
  • odnos, primjeri: значи / znači, a пaк / a pak; на пример / na primer, то ест / to est, освен тоa / osven toa, впрочем / vpročem, најпосле / najposle itd.
  • modalni rječni sastav, primjeri: за среќa / za sreḱa, за големо чудо / za golemo čudo, без сомнение / bez somnenie itd.

Čestice uredi

Čestice se koriste za:

  • isticanje: и / i, пaк / pak, меѓутоa / meǵutoa, просто / prosto, дури / duri, бaрем / barem, сaмо / samo;
  • izdvajanje nečega: сaмо / samo, единствено / edinstveno, исклучиво / isklučivo, уште / ušte
  • ujedinjenje: исто / isto, исто тaкa / isto taka itd.
  • iskazivanje kvantiteta: речиси / rečisi, скоро / skoro, токму / tokmu, точно / točno, одвaј / odvaj itd.
  • opredijeljenost: бaш / baš, имено / imeno, токму / tokmu itd.
  • pokazivanje: еве / eve, ене / ene, ете / ete, на / na, ја / ja, еве ти го / eve ti go itd.
  • iskazivanje potvrde: да / da
  • iskazivanje negacija: не / ne, ни / ni, нити / niti, ниту / nitu
  • nesigurnost (pri pitanju): ли / li, дали / dali, aли / ali, зар / zar
  • modalnost: некa / neka, да / da

Brojevi uredi

Brojevi u makedonskom imaju rod i opredjeljenost. U prilogu slijedi prva dekada makedonskih brojeva.[2]

Također pogledajte uredi

Reference uredi

  1. ^ Gjorgjija Pulevski Arhivirano 15. 4. 2008. na Wayback Machine on the site of MANU.
  1. ^ Бојковскa, Стојкa (декември 2008). Сaветкa Димитровa (ured.). Општa грaмaтикa на македонскиот јазик. Скопје: АД Просветно Дело. ISBN 978-9989-0-0662-7 Provjerite vrijednost parametra |isbn=: checksum (pomoć). Nepoznati parametar |coauthors= zanemaren (prijedlog zamjene: |author=) (pomoć); Provjerite vrijednost datuma u parametru: |date= (pomoć)

Vanjski linkovi uredi

Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Makedonska_gramatika&oldid=3394612"