Litofiti ili litofite su biljke koje rastu na stijenama. Oni koji rastu na stijenama su također poznat i kao epipetritne ili epilitne biljke. Litofite koje rastu na zemlji hrane se potrebnim tvarima iz kišnice i obližnjih biljaka u propadanju, uključujući i svoje mrtvo tkivo. Hazmofite rastu u pukotinama stijena, gdje se nakupljaju tragovi zemljište ili organske materije.

Nepenthes sp. raste kao litofit u Raja Ampat, Nova Gvineja
Paprat Pyrrosia rupestris, jelenji rog (Asplenium australasicum) i mahovine rastu na Hawkesbury pješčaniku u Chatswood Westu, Australija

Primjeri litofita uključuju nekoliko orhideja roda Paphiopedilum paprati, mnoge alge i krstasti kopitnjak. Vrste koje rastu samo na stijenama ili šljunku su obligatni litofiti. Vrste koje rastu na stjenovitim podlogama, ali i drugdje su fakultativni litofiti.

Pošto su hranjive tvari u tako oskudnom okruženju rijetko dostupne za litofite ili hazmofite, mnoge vrste biljki mesožderki može se smatrati se preadaptacijom za život na stijenama. Konzumiranjem plijena, ove biljke mogu prikupiti više hranjivih tvari od nemesožderskih litofita.[1] Primjeri uključuju biljku zvanu bacač (Nepenthes campanulata), Heliamphora appendiculata, mnoge iz roda Pinguicula i nekoliko vrsta roda Utricularia.

Reference uredi

  1. ^ McPherson, S.R. (2010). Carnivorous Plants and their Habitats. Volume 1. Redfern Natural History Productions, Poole. pp. 176–180.