Kupres (FBiH)

naselje i općina u Bosni i Hercegovini

Kupres je naseljeno mjesto i sjedište istoimene općine u Bosni i Hercegovini, smješten na krajnjem sjeveru Livanjskog kantona. Mjesto je poznato po zimskim turističkim sadržajima, kada je omiljeno okupljalište skijaša iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske (ponajviše Dalmacije) i susjednih zemalja.

Kupres
Općina i naseljeno mjesto
Općina Kupres
Panorama Kupresa
Panorama Kupresa
Službeni grb Kupres
Grb
Općina Kupres u Bosni i Hercegovini
Općina Kupres u Bosni i Hercegovini
Kupres nalazi se u Bosna i Hercegovina
Kupres
Kupres
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 43°59′34.3″N 17°16′37.7″E / 43.992861°N 17.277139°E / 43.992861; 17.277139Koordinate: 43°59′34.3″N 17°16′37.7″E / 43.992861°N 17.277139°E / 43.992861; 17.277139
Država Bosna i Hercegovina
EntitetFederacija Bosne i Hercegovine
KantonKanton 10
Vlada
 • NačelnikZdravko Mioč[1] (HDZ BiH)
Površina
 • Općina571,62 km2
 • Naseljeno mjesto35,48 km2
Nadmorska visina1.182 m
Stanovništvo (2013)
 • Općina5.057
 • Općina (gustoća)8,85 /km2
 • Naseljeno mjesto2.883
 • Naseljeno mjesto (gustoća)81,26 /km2
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Poštanski broj80 320
Pozivni broj(+387) 34
Matični broj129232[2]
Matični broj općine11517
Veb-sajtwww.opcinakupres.ba

Historija

Iliri su i ovdje ostavili svoje tragove: gradina na Poganoj Glavici, Velika i Mala Gradina u Vrilima, gradina na Crljencu, u Ravnom, kameni tumuli na Jeljanu i na Dvorišćima, zemljani tumuli na Kupreškom polju. Od antičkih objekata na kupreškoj visoravni sačuvabi su tragovi rimskih cesta koje su se u priličnoj dužini dobro očuvale. U ovom kraju poznata je rimska cesta koja pod imenom Solarskog puta povezuje dolinu Janja s dolinom Rame. Prilikom gradnje ceste Bugojno-Livno 1892 godine nađeni su zatrpani ostaci rimske kuće koja je služila kao stražarnica. Pored cigle nađeni su novac, fibula, stilus i prsten.

Kupres se prvi put spominje 1461. godine u povelji bosanskog kralja Stjepana Tomaševića.[3]

Oblast visokih polja, Kupreškog, Rilićkog, Vukovskog i Ravanjskog, s preko 40 nekropola i više primjeraka izdvojenih spomenika, s evidentiranih 1055 stećaka, reprezentativna je i najbolje istražena oblast zapadne Bosne iz srednjovjekovnog perioda.

U turskom periodu Kupres je bio utvrđeni grad s tri kule (tabije). Varošica Kupres je nastala sredinom XVII stoljeća, koja je u XVIII stoljeću bila utvrđena i 1840. godine napuštena. Često se spominje kao karavanska stanica i sjedište kupreške kapetanije. Nahija Kupres osnovana je prije 1516. godine, a nalazila se u sastavu kadiluka Neretva sve do 1590-tih godina, kada je priključena akhidarskom kadiluku.[3][4]

Za vrijeme Drugog svjetskog rata, Kupres je predstavljao jedno od najvažnijih vojnih uporišta oružanih snaga NDH. Tamošnji garnizon se u julu 1942. uspio oduprijeti partizanima prilikom njihovog pohoda u Bosansku Krajinu. Ni partizanski napad u decembru 1942. nije uspio, pa je Kupres postao svojevrsni propagandni simnbol NDH. Međutim, partizani su 4.10.1943. uspjeli konačno zauzeti Kupres.

U doba SFRJ Kupreško polje je služilo kao tenkovski poligon JNA.

Na početku rata u BiH, na području Kupresa su u martu 1992. izbile borbe između lokalnih srpskih i novostvorene hrvatske milicije HVO, kojoj je podršku pružala Hrvatska vojska. Hrvatske snage su ispočetka imale prednost, ali su brzo potisnute kada je Srbima u pomoć pristigao Kninski korpus JNA pod komandom Ratka Mladića. Hrvatske snage su Kupres zauzele u jesen 1994.

Kupres je 10. aprila 1992. bio okupiran od strane JNA. Bio je oslobođen tek 1994. u Operaciji Cincar, prvoj zajedničkoj akciji HVO-a i Armije Bosne i Hercegovine nakon okončanja Bošnjačko-hrvatskog sukoba.

Geografija

Polja

Kupreško polje je velika kraška visoravan smještena istočno od Livanjskog i Glamočkog polja, a sjeverno od Duvanjskog polja. Pruža se od sjeverozapada prema jugoistoku, dugačko je 24 km, široko 10 km i površine 93 km2. Geološki mu je sastav od verfenskih škriljevaca, u širini djelomično od pješćenika, vapnenca, dolomita i slojeva melofira. U južnim je krajevima pokriveno neogenim jezerskim talozima, glinom i šljunkom.

Kupreški kraj obuhvata osim Kupreškog polja još dvije znatno manje kraške visoravni: Vukovsko polje i Ravno. Nalaze se na oko 1135 m nad morem i imaju po oko 20 km2. Vukovsko polje dijele od Kupreškog polja Lupoglav, Crni vrh i Osoje, a od Ravnog Ravašnica (1565 m). Između Vukovskog polja i Ramske kotline izdiže se visoka Raduša s oštrim šiljkom Idovcem (1956 m), koju opet sa Stožerom povezuje Siver (1562 m). Ravanjsko polje od Duvanjskog dijeli vodom oskudna planina Pakline (1503 m) i Ljubuša (1797 m). Između Kupreškog i Glamočkog polja leži jednako tako bezvodna visoravan Hrbine, ispresjecana s više gorskih lanaca.

Planine

Kupreška visoravan sa svih strana je okružena planinama. To su na sjeveroistoku Mosor (1371 m), Stražbenica (Vučkovac 1504 m), Velika Plazenica (Demirovac 1766 m), Mala Vrata, Mala Plazenica (1556 m), pa sedlo Kupreška ili Velika Vrata (1384 m) i planina Stožer (1758 m); na jugoistoku Lupoglava (1448 m), Crni Vrh (1506 m), Osoje (1439 m), Javorni Vrh (1468 m); na jugu i jugozapadu Batoglav (1272 m), Kozja Glava (1482 m), Malovan (1828 m), Jaram (1662 m) i Kurljaj (1593 m); na zapadu i sjeverozapadu Krvajac (1662 m) i Mali Vitorog (1748 m). Ove planine su međusobno povezane sa nekoliko manje značajnih planina. Sve su uglavnom pokrivene šumom i livadama, koje daju izvrsnu stočnu hranu. Sjeveroistočne planine su razvodno gorje, pa im s jedne strane teku vode u Jadransko, a s druge strane u Crno more.

Vodotoci

Kupreški kraj se sastoji iz tri hidrografski dosta samostalne kotline: Bajramovačku na sjeveru, Mrtvičku u sredini i Milačku na jugu. Najneravnije tlo je bajramovačkog dijela, gdje su mnogobrojne kose, uvale i vrtače velikih razmjera, a tek na zapadu je prostrana ravan. Tuda protiče rječica Mrtvaja koja izvire kod sela Stražbenice, teče prema sjeverozapadu i ponire na kraju polja, blizu Šemanovaca. Mrtvičkom kotlinom teče rječica Mrtvica, u koju se ulijevaju potoci Smrdelj, Karićevac i Jazmak. Teče prema zapadu i sjeverozapadu i uvire pod Kurljanjem, odnosno pod Jarmom kod mlina Mate Dumančića-Knezića. Milačkom kotlinom teče Milač, vodom najobilatija kupreška ponornica.

Jezera

 
Kukavičko jezero

Najveće jezero u kupreškoj općini je Kukavičko jezero kod sela Kukavice. To je glacijalno jezero površine 3750 m2, bogato je pastrmkom i rakom. Uz dva manja glacijalna jezera, Turjača površine 2500 m2 i Rastičevo površine 1900 m2, u kupreškom kraju je preko 20 vrtača glinenog podnožja, u kojima se voda zadržava čineći jezerca sa 100–200 m promjera. Neka od njih imaju svoje vlastite izvore.

Klima

Klimatske prilike ovog kraja uveliko definira nadmorska visina od 1120 do 1150 m. Klima je planinsko-alpska, oštra, s prosječnom godišnjom temperaturom od 5.7 °C. Godišnje je u prosjeku 141 dan s padavinama, od toga 55 sa snijegom. Zbog snažnih planinskih vjetrova hladnoća je velika i česte su snježne vijavice.

Kultura

Nacionalni spomenici

Na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za općinu Kupres se nalaze sljedeći spomenici:

Stanovništvo

Po popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Kupres imala je 9.618 stanovnika, raspoređenih u 36 naselja. Poslije potpisivanja Dejtonskog sporazuma, općina Kupres, gotovo u cjelini, ušla je u sastav Federacije Bosne i Hercegovine. U sastav Republike Srpske ušli su dijelovi naseljenih mjesta: Mrđanovci, Novo Selo, Rastičevo i Šemenovci. Od ovog područja formirana je općina Kupres (RS).

Nacionalni sastav stanovništva – općina Kupres

Sastav stanovništva – općina Kupres
2013.[6]1991.[7]1981.[8]1971.[9]1961.[10]
Osoba5 057 (100,0%)9 618 (100,0%)10 098 (100,0%)11 496 (100,0%)11 813 (100,0%)
Hrvati4 474 (88,47%)3 813 (39,64%)3 947 (39,09%)4 425 (38,49%)4 442 (37,60%)
Srbi318 (6,288%)4 864 (50,57%)5 169 (51,19%)6 252 (54,38%)6 669 (56,45%)
Bošnjaci255 (5,043%)802 (8,339%)1745 (7,378%)1763 (6,637%)1592 (5,011%)1
Nisu se izjasnili4 (0,079%)
Ostali4 (0,079%)72 (0,749%)13 (0,129%)25 (0,217%)21 (0,178%)
Crnogorci1 (0,020%)6 (0,059%)13 (0,113%)33 (0,279%)
Nepoznato1 (0,020%)
Jugoslaveni67 (0,697%)214 (2,119%)18 (0,157%)50 (0,423%)
Slovenci2 (0,020%)3 (0,025%)
Makedonci1 (0,010%)
Mađari1 (0,010%)
Albanci3 (0,025%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Nacionalni sastav stanovništva – naseljeno mjesto Kupres

Sastav stanovništva – naseljeno mjesto Kupres
2013.[6]1991.[7]1981.[8]1971.[9]1961.[10]
Osoba2 883 (100,0%)2 715 (100,0%)1 693 (100,0%)943 (100,0%)550 (100,0%)
Hrvati2 737 (94,94%)963 (35,47%)609 (35,97%)433 (45,92%)260 (47,27%)
Bošnjaci116 (4,024%)357 (13,15%)1202 (11,93%)1125 (13,26%)172 (13,09%)1
Srbi23 (0,798%)1 298 (47,81%)727 (42,94%)367 (38,92%)182 (33,09%)
Ostali3 (0,104%)33 (1,215%)3 (0,177%)3 (0,318%)2 (0,364%)
Nisu se izjasnili2 (0,069%)
Crnogorci1 (0,035%)5 (0,295%)4 (0,424%)14 (2,545%)
Nepoznato1 (0,035%)
Jugoslaveni64 (2,357%)146 (8,624%)11 (1,166%)17 (3,091%)
Slovenci1 (0,059%)
Albanci3 (0,545%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Mjesne zajednice (1991)

  • MZ Blagaj - obuhvata naseljena mjesta: Barjamovci, Blagaj, Mrđanovci, Mrđebare, Novo Selo, Rastičevo, Suhova i Šemenovci
  • MZ Kupres - obuhvata naseljena mjesta: Begovo Selo, Bili Potok, Botun, Brda, Donji Malovan, Goravci, Gornji Malovan, Kukavice, Kupres, Kute, Mlakva, Odžak, Olovo, Osmanlije, Otinovci, Rilić, Stražbenica, Vrila, Zanaglina, Zlosela i Zvirnjača
  • MZ Ravno - obuhvata naseljena mjesta: Donje Ravno, Gornje Ravno i Mušić
  • MZ Vukovsko - obuhvata naseljena mjesta: Bućovača, Donje Vukovsko, Gornje Vukovsko i Kudilji
Narodnosni sastav stanovništva općine Kupres, po mjesnim zajednicama, prema popisu iz 1991.
mjesna zajednica ukupno Srbi Hrvati Bošnjaci Jugoslaveni ostali
MZ Blagaj 1,663 1,247 400 0 1 15
MZ Kupres 6,603 2,357 3,411 725 66 44
MZ Ravno 646 568 1 76 0 1
MZ Vukovsko 706 692 1 1 0 12
ukupno 9,618 4,864 (50,57%) 3,813 (39,64%) 802 (8,33%) 67 (0,69%) 72 (0,74%)

Također pogledajte

Reference

  1. ^ "Kupres". izbori.ba. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 6. 12. 2020.
  2. ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 24. 11. 2015.
  3. ^ a b Mujezinović, Mehmed, (1982), Islamska epigrafika BiH, knjiga 3, str. 142, Sarajevo: Veselin Masleša
  4. ^ Kreševljaković, Hamdija, (1991), Izabrana djela II, str. 441, Sarajevo: Veselin Masleša
  5. ^ "Spisak nacionalnih spomenika po mjestima (općina Kupres)". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 26. 11. 2016.
  6. ^ a b "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021. Greška kod citiranja: Neispravna oznaka <ref>; naziv "popis2013" definiran je nekoliko puta s različitim sadržajem
  7. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 68/9)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 15. 2. 2016.
  8. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 15. 2. 2016.
  9. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 15. 2. 2016.
  10. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 15. 4. 2016.

Vanjski linkovi