Knezovi Zrinski

Zrinski su hrvatska plemićka porodica koja je tokom srednjeg vijeka, sve do kraja 17. vijeka značajno uticala na politički, kulturni i društveni život u Hrvatskoj.

Knezovi Zrinski
DržaveHrvatska
Roditeljska dinastijaŠubići
Osnovana1347.
Izumrla1703.
NacionalnostHrvati

Porodica vuče porijeklo od starog hrvatskog plemena Šubića, čiji su starješine postali knezovi Bribirski, i zajedno s predstavnicima ostalih hrvatskih povlaštenih plemena sklopili 1102. godine državni ugovor (Pacta Conventa) s ugarskim kraljem Kolomanom iz dinastije Arpadovića.

Sredinom 14. vijeka pripadnici porodice bili su prisiljeni napustiti svoju historijsku postojbinu, Bribir kod Skradina, odnosno Ostrovicu, te novo sjedište uspostavljaju u utvrđenom gradu Zrinu, smještenom iznad Zrina na Zrinskoj gori, zapadno od Hrvatske Kostajnice, po kojem se i počinju nazivati Zrinski.

Ruševine utvrde Zrin

U 16. vijeku porodica doživljava uspon zahvaljujući ponajprije umješnosti Nikole Šubića Zrinskog, poznatog po svojoj borbi protiv Osmanlija i pogibiji u bitki kod Sigeta u južnoj Mađarskoj 1566. godine. Tada sjedištem kneževske porodice postaje utvrđeni grad Čakovec u Međimurju, na krajnjem sjeveru Hrvatske. Iz porodice su proizašla četiri hrvatska bana.

Nasilni kraj Zrinskih u drugoj polovini 17. vijeka uzrokovan je sukobom s bečkim dvorom, poznatim kao Zrinsko-frankopanska urota. Posljednji ban iz porodice, Petar, ubijen je u austrijskom Wiener Neustadtu 30. aprila 1671. godine zajedno sa svojim šurjakom Franom Krstom Frankopanom. Njegova žena Katarina, te sin Ivan Antun, ostatak svojih života proveli su zatvoreni u tamnici.

Također pogledajte uredi

 
Lik Nikole III Zrinskog na taliru kovanom u utvrdi Gvozdansko kod Zrina

Vanjski linkovi uredi