Kaptol zagrebački

Zagrebački kaptol je utemeljen kada i zagrebačka biskupija, a kasnije je imao 32 člana svećenika (kanonici), koji su pomagali biskupu u upravi prostrane biskupije, kojoj je pripadala teritorija između Mure, Drave, Save, Kupe i Une. Članovi Kaptola (prvostolnog zagrebačkog) tj. kanonici, obavljali su i važnu ulogu u crkvenom i državnom životu Hrvatske, uključujući i stalnu odbranu zemlje. Zato su, slično kao i zagrebačka biskupija, od vladara i drugih hrvatskih velikaša i građana dobijali zemljišne posjede. Ti su im posjedi, kao i sva primanja, služili za vlastito izdržavanje, ali i za izdržavanje i gradnju javnih ustanova te vojnih utvrda i opremu vojske. Do ukidanja feudalnog uređenja, a taj je proces legalizovan 1848. godine, zagrebački je Kaptol bio poznato vjerodostojno mjesto (locus credibilis).

Pogled na katedralu s Kaptolom krajem 19. vijeka

Također pogledajte uredi