Kapetanija ili kapetanluk (na turskom, kaptanlık) je podjedinica unutar sandžaka, upravne jedinice Osmanlijskog Carstva, koja je isključivo postojala unutar Bosanskog pašaluka od 16. vijeka do 1835. godine.[1]

Kapetanije oko 1600. godine

Pozadina uredi

Kako se Bosanski pašaluk širio prema sjeveru za vrijeme Stogodišnjeg hrvatsko-turskog rata su Osmanlije došli na Uni i Savi u kontakt sa hrvatsko-ugarskom institucijom kapetanije, tj. krajem 15. i početkom 16. vijeka.[2]

Prve kapetanije u 16. vijeku uredi

Prve kapetanije su osnovane na granicama Bosanskog pašaluka prema banskoj Hrvatskoj i Mletačkoj republici.[1] Najprve kapetanije za koje se pouzdano zna da su već krajem 16. vijeka postojale su Bihaćka, Gradiška, Krupska, Kliška i Gabeoska, a za Krupu i Bihać je poznato da su i prije Osmanlijske vlast imali svoje kapetane. Novska, Dubička i Udbinska su vjerovatno također imali svoje kapetane još 1600. godine. Prva kapetanija koja se u izvorima spominje je trenutno Gradiška s Džafer-begom na čelu, sina Malkoč-bega.[3] Krupska (1565) i Bihaćka (1592) su odmah poslije zauzimanja grada osnovane,[3] a Kliška prije 1596. i Gabeoska prije 1591.[4]

Ukidanje kapetanija u 17. vijeku uredi

Od 1606. godine do 1690. godine postojale su 29 kapetanije, od kojih su 23 bile pogranične, a šest unutrašnje. Nije poznato kojem sandžaku je Gvozdanska kapetanija pripadala koja je 1635. godine osnovana,[4] ali najvjerovatnije se radi o Bosanskom.

Sandžak Ukupno pogranične
Kapetanije
unutrašnje
Kapetanije
Požeški sandžak 2 Osiječka, Virovitička
Bosanski sandžak 7 Gradiška, Jasenovačka, Dubička, Kostajnička, Novska Banjolučka, Jajačka
Bihaćki sandžak 4 Bihaćka, Krupska Kamengradska, Ključka
Lički sandžak 7 Zemunička, Islamska, Nadinska, Skradinska, Udbinska, Obrovačka Kninska
Kliški sandžak 4 Kliška, Ostrožačka, Kamenska Hlivanjska
Hercegovački sandžak 4 Imotska, Gabeoska, Trebinjska, Novska
Zvornički sandžak 0
Pakrački sandžak 0

Za vrijeme Kandijskog rata (1645–1669) su Mlečani osvojili gradove Islam i Nadin (1647), te Zemunik, Klis i Kamen (1648) u Ličkom sandžaku i Kliškom sandžaku, a time je nestalo i tih kapetanija. Godine 1660. je ukinuta Jasenovačka kapetanija. Za vrijeme Bečkog rata (1683-1699) su Austrijanci zauzeli Udbinu (1689) i čitavi Požeški sandžak s kapetanijama Virovitica i Osijek, a Mlečani još Gabelu i Herceg-Novi. Poslije Karlovačkog mira su se u Bosni nalazile samo još 12 kapetanija.[4]

Sandžak Ukupno Kapetanije
Bosanski sandžak 9 Gradiška, Dubička, Novska, Bihaćka, Krupska, Banjolučka, Jajačka, Kamengradska, Ključka
Kliški sandžak 2 Ostrožačka, Hlivanjska
Hercegovački sandžak 3 Imotska, Trebinjska, Ključka
Zvornički sandžak 0

Struktura i Službe uredi

Kapetani, glavni upravitelji kapetanije, bili su često iz iste porodice, jer je služba, kao i sve ostale službe u kapetaniji, tradicionalno bila naslijeđena. U svakoj kapetaniji se nalazio najmanje jedan grad i jedna kula, a ponekad i pokoji utvrđeni čardak. Glavni posao kapetanija bio je čuvati - dan i noć - granicu od neprijatelja, a puteve od hajduka i razbojnika. Kapetanije su nosile imena po gradu odnosno tvrđave u kojoj su osnovane, a ne po naselja kraj grada. Tako se kapetanija kod Stolca službeno zvala Vidoška, po srednjovjekovnom gradu Vidoški, a Duvanjska po gradu Seddidžedid, kojega su Osmanlije osnovali. Službeni naziv kapetanija se nikada nije mijenjao, iako su se u drugi grad preselile, kao na primjer Kamengradska sredinom 16. vijeka u Majdan. Postoje samo dvije kapetanije koje nisu dobile naziv po starom gradu, nego već po mostovima, a to su Džisri-sanska s mostom preko Sane, kod današnjeg sela Tomina, južno od Sanskog Mosta, a druga je Džisri-tarska kapetanija s mostom preko Tare. U Tomini se nalazila mjesto grada kula, a tako je vjerovatno i bilo u Džisri-tarskoj kapetaniji. Svaki kapetan i vojnik u službi kapetanije primao je redovnu platu za svoju službu,[1] iako se ponekad za nju više od godinu dana čekalo.[5]

Reference uredi

  1. ^ a b c Kreševljaković, Hamdija (1991). Izabrana djela I. Sarajevo: Veselin Masleša. str. 23.
  2. ^ Kreševljaković, Hamdija (1991). Izabrana djela I. Sarajevo: Veselin Masleša. str. 19.
  3. ^ a b Kreševljaković, Hamdija (1991). Izabrana djela I. Sarajevo: Veselin Masleša. str. 27.
  4. ^ a b c Kreševljaković, Hamdija (1991). Izabrana djela I. Sarajevo: Veselin Masleša. str. 28.
  5. ^ Kreševljaković, Hamdija (1991). Izabrana djela I. Sarajevo: Veselin Masleša. str. 152.