Jožef Košič (mađ.: Kossics József) (oko 9. oktobra 1788. Bogojina – 26. decembra 1867. Gornji Senik) bio je slovenski pjesnik, pisac, historičar, etnolog i rimokatolički svećenik porijeklom iz Hrvatske.

Košičevi grob

Rođen je u Prekmurju u Mađarskoj (danas Slovenija). Njegov otac Jožef Košič je bio varaždinski školmeštar (učitelj), majka mu je bila Ana Kregar, niža plemkinja iz Ivancima, kod Bogojine, a brat mu je bio Franjo Košič, također svećenik iz Zagreba.

Pohađao je gimnaziju u Kisegu (mađ. Kőszeg) i Sambotelu (mađ. Szombathely). Bio je kapelan u Prekmurju, Beltincima (Belatinc), Turnišću (Bántornya), Rogašovcima (Szarvaslak) i Svetom Jurju (Vízlendva). Svećeničku službu isprva je obavljao u Donjem Seniku (Alsószölnök) (1816–1829). Od 1829. do 1867. bio je svećenik u Gornjem Seniku. Tamo je i umro u 80. godini života.

Prvo svoje djelo napisao je na mađarskom, a naslovio ga je "Jeslu li u Mađarskoj Vandali?" (Vannak e Magyar Országban Vandalusok?), jer je držao da su Slovenci u Mađarskoj potomci Vandala. Monografija "O Vendima i Totima u Mađarskoj" (A Magyar Országi Vendus-Tótokról 1824.-28.) prvo se pojavila anonimno u Beču 1824, a zatim pod pravim imenom u novinama "Tudmányos gyűjtemény" (Naučna zbirka) 1828. Godine 1829. pojavila se i na njemačkom. Na slovenskom (prekmurskom) jeziku pojavila se tek 1992. Djelo govori također o Slovencima u Mađarskoj.

Na groblju se nalazi njegov grob s pločom i natpisom na mađarskom jeziku. U crkvi mu je postavljena spomen ploča, a i seniška osnovna škola nazvana je po njemu. Ta činjenica ima veliku važnost za očuvanje nacionalne svijesti u mađarskih Slovenaca. Košič se dosta zanimao za historiju, a pogotovo historiju Prekmurja.

Djela uredi

 
Spomen ploča na crkvi
  • O Vendima i Totima u Mađarskoj (O vendskih-totih na Vogrskom, 1824–28)
  • Kratki mađarski gramatiki (Krátki Návuk Vogrskoga Jezika za Začetnike, 1833)
  • Križni put u 14 stanica (Križna paut na XIV. štácie ali postojališča, 1843)
  • Starine Železnih i Zalaskih Slovenaca (Starine železnih ino salaskih Slovencov, 1845)
  • Obrađen Slovenac i Slovenka kod Mure i Rabe (Zborisani Sloven in Slovenka med Műrov in Rábov, 1845–48)
  • Historija mađarskog kraljevstva (Zgodbe vogerskoga kralestva, 1848)
  • Isuse, moja žudnjo (Jezuš moje poselenje 1851)

Također pogledajte uredi

Reference uredi

  • Marija Kozar – Francek Mukič: Slovensko Porabje, Mohorjeva družba Celje, 1982.