Jajce
Jajce je naseljeno mjesto i sjedište istoimene općine u Srednjobosanskom kantonu. Nalazi se u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine, na južnom dijelu područja Bosanske krajine. Predstavlja značajno raskršće puteva za Banju Luku, Donji Vakuf i Mrkonjić Grad, na ušću rijeke Plive u Vrbas.
Jajce | |
|---|---|
Općina i naseljeno mjesto | |
| Općina Jajce | |
Vodopad na Plivi, Veliko Plivsko jezero, Muzej 2. zasjedanja AVNOJ-a, Jajačka tvrđava, Pogled na Jajce | |
 Općina Jajce u Bosni i Hercegovini | |
  Jajce | |
| Koordinate: 44°20′21.6″N 17°16′02.6″E / 44.339333°N 17.267389°E | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine |
| Kanton | Srednjobosanski |
| Vlada | |
| • Načelnik | Edin Hozan[1] (SDA) |
| Površina | |
| • Općina | 342,46 km2 |
| • Naseljeno mjesto | 4,85 km2 |
| Nadmorska visina | 362,5–1,400 m |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Općina | 27.258 |
| • Općina (gustoća) | 79,59 /km2 |
| • Naseljeno mjesto | 7.172 |
| • Naseljeno mjesto (gustoća) | 1.478,76 /km2 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Poštanski broj | 70 101 |
| Pozivni broj | (+387) 30 |
| Matični broj | 121851[2] |
| Matični broj općine | 11487 |
| Veb-sajt | www |
Historija
Drevna vremena
Najstariji tragovi ljudskog življenja na gradskom području Jajca potječu iz eneolita i pronađeni su na lokalitetu Varošnica. Po cijelom gradu u dubokim usjecima sedre nailazi se na materijalne ostatke iz bronzanog doba, a ima i tragova koji potječu iz vremena mlađeg željeznog doba (doba latena) [3] Prethistorijska keramika je pronađena u sedrenim usjecima koji se nalaze neposredno pored Muzeja II zasjedanja AVNOJ-a. Ovi nalazi upućuju na postojanje nekog prethistorijskog naselja u blizini, kojem dosada nije određena ni lokacija ni hronološki okvir. Prilikom iskopa temelja Društvenog doma, također su pronađeni komadi prethistorijske keramike iz perioda kasnog bronzanog boba (1250–800. p. n. e), koji su na ovaj prostor naplavljeni sa višeg terena.[4] Jajački Mitrej je hram posvećen bogu sunca, Mitri.[5] Bog je bio obožavan i kult se proširio na druge dijelove Rimskog Carstva širom mediteranskog područja od strane robova i trgovaca sa Orijenta, i od rimskih vojnika koji su stupili u kontakt sa sljedbenicima kulta na Istoku. Hram potječe iz 2. vijeka i popravljen je negdje tokom 4. vijeka. Ovaj Mitrej je poznat kao jedan od najbolje očuvanih u Evropi. Slučajno je otkriven prilikom izgradnje privatne kuće. Hram je zaštićen staklenim zidovima tako da posjetioci mogu vidjeti unutra čak i bez ulaska u objekat. Međutim, za ulazak i bliži pogled posjetioci moraju unaprijed najaviti svoju posjetu kontaktiranjem Etnološkog muzeja u Jajcu.
Hram Mitre u Jajcu proglašen je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.[5]
Bosansko Kraljevstvo
Grad Jajce je prvi put izgrađen u 14. vijeku i u to vrijeme je služio kao glavni grad nezavisne Kraljevine Bosne. Prvo spominjanje imena Jajce u pisanim izvorima potječe iz 1396. godine, ali do tada tvrđava je već postojala. Tu je bila rezidencija Hrvoja Vukčića Hrvatinića, a kasnije i bosanskih kraljeva. Grad ima kapije kao dio utvrde, te dvorac sa zidinama koje vode do raznih kapija oko grada. Oko 10-20 kilometara od Jajca nalazi se dvorac Komotin i gradsko područje koje je starije, ali manje od Jajca. Jajce je bilo rezidencija posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića. U proljeće 1463. Osmanlije predvođene sultanom Mehmedom II opkolili su i zauzeli grad, te pogubili kralja Stjepana Tomaševića. Međutim, grad su držali samo šest mjeseci jer su morali odstupiti pred mađarskom vojskom koja je zauzela Jajce krajem iste godine. U tom trenutku, Kraljevina Ugarska je tražila da iskoristi priliku da ostvari dugoročni cilj osvajanja Bosanskog Kraljevstva. Nakon smrti bosanskog kralja bila je otvorena prilika za mađarskog kralja Matiju Korvina da pokuša osvojiti Bosnu prije Osmanlija, što je dovelo do opsade Jajca i suzbijanja napredovanja otomanskih snaga. Ovo je potkopalo otomanske planove za skoro pola vijeka, za koje vrijeme su Mađari osnovali Banovinu Jajce.[6] Prije svoje smrti 1478. godine kraljica Katarina Kosača je obnovila crkvu Svete Marije u Jajcu, danas najstarije crkve u gradu.
Osmansko doba
Jajačka banovina je osnovana 1464. godine. Oko Jajca su se vodile borbe, kada je bosanski sandžak-beg Skender-paša Mihajlović (turski: Mihaloğlu İskender Paşa) neuspješno opsjeo grad 1501. godine. a poslije Mohačke bitke 1527. godine, grad definitivno pada pod vlast Otomanskog Carstva i gubi na strateškom značaju, jer se ratište prenosi dalje na sjever. Od tada se na čelu vojne posade utvršenog grada Jajca nalazi dizdar. Osmanlije su osvojile Jajce u decembru 1527. godine, a Jajačka nahija spominje se tek 1562. godine. Pretpostavlja se da je ona postajala odmah nakon osvojanja i da je prvo pripadala Brodskom kadiluku, a po prelasku Osmanlija preko rijeke Save, od 1540. godine Kobaškom kadiluku[7] Sarhoš Ibrahim-paša Memibegović koji je 1620. godine pregledao tvrđave u Bosni i Hercegovini, izjavio je za Jajce da je najznatnija tvrđava u Bosni[8] Zadnji kapetan Jajca bio je Sulejman-beg Kulenović do 1832. godine, pristalica Husein-kapetana Gradašćevića. Bosanski vezir Mahmut Hamdi-paša doveo je nove nizame i Arnaute koji su ovdje boravili od 1832. do 1833. godine. Usljed njihove nepažnje stradala je u požaru džamija Sulejmanija (Crkva sv. Marije) u kojoj su bili smješteni.
Oko grada su se vodile borbe između krajiških pobunjenika i Omer-paše Latasa, kao i pri zauzeću Bosne od strane Austro-Ugarske 1878. godine. Sve do 1878. godine kasaba se nije izgrađivala van zidina[9] Polovinom 19. vijeka Jajce je uporište protivnika reformi u Bosni, te pruža jak otpor kaznenoj ekspediciji Omer-paše Latasa 1815 godine.[4]
Austro-Ugarsko doba
Austrijska vojska je zaposjela Jajce 7. augusta 1878. godine. Tom godinom počinje razdoblje Jajca pod Austro-Ugarskom upravom. Iako je Zakon o upravljanju Bosnom i Hercegovinom donesen u februaru 1880. godine, nova vlast je uspostavljena tako da vojna i civilna komponenta nikada nisu bile razdvojene. Prirodna bogatstva oko grada pružila su solidnu osnovu za razvoj industrije, šumarstva, saobraćaja i drugih privrednih grana. Težište je bilo na eksploataciji prirodnih bogatstava, prvenstveno šuma i ruda. Franjevački samostan sv. Luke u ovom gradu dovršen je 1885. godine.[4]
Savremeno doba
Jajce je jedno od najznačajnijih mjesta bosanske i jugoslavenske historije. U periodu Drugog Svjetskog Rata, Jajce dobija veliki značaj i postaje važno za šire južnoslavenske prostore. Ono u tom vremenu postaje središte velike slobodne teritorije. U ovom gradu je 29-30. novembra 1943. godine održano Drugo zasjedanje AVNOJ-a, na kom je AVNOJ konstituiran u zakonodavno i izvršno predstavničko tijelo Jugoslavije, uspostavljen je Nacionalni komitet oslobođenja Jugoslavije (NKOJ). Na istom zasjedanju je donesen dokument: Odluka o izgradnji Jugoslavije na federalnim principima uz potpunu ravnopravnost njenih naroda i narodnosti, koji je označio završetak stvaranja državnih organa Jugoslavije. U periodu nakon oslobođenja zemlje, razvoj Jajca se zasnivao na dva osnovna uporišta, i to turizam i industriju. Tokom posljednjeg rata u Bosni i Hercegovini grad je doživio teška razaranja. Historijsko gradsko područje Jajca je nominovano 2008. na listu svjetske baštine UNESCO-a, a 2009. kandidatura je povučena.[10]
Geografija
Općina Jajce je smještena na nadmorskoj visini između 362,5 m (vodopad) i 1.400 m (Suhi Vrh). Gradska jezgra Jajca nalazi se na nadmorskoj visini koja na tvrđavi iznosi 470 metara, dok je nadmorska visina na Plivskim jezerima 426,6 metara.
Ovim područjem protječu rijeke Pliva i Vrbas sa više pritoka.
Stanovništvo
Po popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Jajce imala je 45.007 stanovnika, raspoređenih u 62 naselja. Poslije potpisivanja Dejtonskog sporazuma, najveći dio općine Jajce ušao je u sastav Federacije Bosne i Hercegovine. U sastav Republike Srpske ušla su naseljena mjesta: Čerkazovići, Đumezlije, Kovačevac, Ljoljići, Perućica, te dijelovi naseljenih mjesta: Barevo, Borci, Bravnice, Drenov Do, Jezero i Prisoje. Od ovog područja formirana je općina Jezero.
Nacionalni sastav stanovništva – općina Jajce
| Sastav stanovništva – općina Jajce | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[11] | 1991.[12] | 1981.[13] | 1971.[14] | 1961.[15] | |||
| Osoba | 27 258 (100,0%) | 45 007 (100,0%) | 41 197 (100,0%) | 35 002 (100,0%) | 34 488 (100,0%) | ||
| Bošnjaci | 13 269 (48,68%) | 17 380 (38,62%)1 | 15 145 (36,76%)1 | 14 001 (40,00%)1 | 7 545 (21,88%)1 | ||
| Hrvati | 12 555 (46,06%) | 15 811 (35,13%) | 14 418 (35,00%) | 12 376 (35,36%) | 13 733 (39,82%) | ||
| Srbi | 501 (1,838%) | 8 663 (19,25%) | 7 954 (19,31%) | 8 132 (23,23%) | 8 670 (25,14%) | ||
| Romi | 247 (0,906%) | – | 1 (0,002%) | 6 (0,017%) | – | ||
| Bosanci | 246 (0,902%) | – | – | – | – | ||
| Muslimani | 136 (0,499%) | – | – | – | – | ||
| Nisu se izjasnili | 95 (0,349%) | – | – | – | – | ||
| Bosanci i Hercegovci | 78 (0,286%) | – | – | – | – | ||
| Ostali | 53 (0,194%) | 657 (1,460%) | 375 (0,910%) | 192 (0,549%) | 66 (0,191%) | ||
| Nepoznato | 38 (0,139%) | – | – | – | – | ||
| Jugoslaveni | 14 (0,051%) | 2 496 (5,546%) | 3 177 (7,712%) | 208 (0,594%) | 4 342 (12,59%) | ||
| Albanci | 9 (0,033%) | – | 32 (0,078%) | 15 (0,043%) | 13 (0,038%) | ||
| Slovenci | 6 (0,022%) | – | 7 (0,017%) | 18 (0,051%) | 37 (0,107%) | ||
| Crnogorci | 5 (0,018%) | – | 72 (0,175%) | 47 (0,134%) | 62 (0,180%) | ||
| Pravoslavci | 5 (0,018%) | – | – | – | – | ||
| Ukrajinci | 1 (0,004%) | – | – | – | – | ||
| Makedonci | – | – | 10 (0,024%) | 3 (0,009%) | 12 (0,035%) | ||
| Mađari | – | – | 6 (0,015%) | 4 (0,011%) | 8 (0,023%) | ||
Nacionalni sastav stanovništva – naseljeno mjesto Jajce
| Sastav stanovništva – naseljeno mjesto Jajce | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[11] | 1991.[12] | 1981.[13] | 1971.[14] | 1961.[15] | |||
| Osoba | 7 172 (100,0%) | 13 579 (100,0%) | 11 918 (100,0%) | 9 127 (100,0%) | 6 853 (100,0%) | ||
| Hrvati | 3 273 (45,64%) | 1 899 (13,98%) | 1 991 (16,71%) | 2 148 (23,53%) | 1 951 (28,47%) | ||
| Bošnjaci | 3 267 (45,55%) | 5 277 (38,86%)1 | 4 068 (34,13%)1 | 4 220 (46,24%)1 | 300 (4,378%)1 | ||
| Srbi | 197 (2,747%) | 3 797 (27,96%) | 3 046 (25,56%) | 2 403 (26,33%) | 2 250 (32,83%) | ||
| Bosanci | 162 (2,259%) | – | – | – | – | ||
| Nisu se izjasnili | 72 (1,004%) | – | – | – | – | ||
| Bosanci i Hercegovci | 65 (0,906%) | – | – | – | – | ||
| Muslimani | 51 (0,711%) | – | – | – | – | ||
| Ostali | 32 (0,446%) | 389 (2,865%) | 80 (0,671%) | 101 (1,107%) | 39 (0,569%) | ||
| Jugoslaveni | 11 (0,153%) | 2 217 (16,33%) | 2 632 (22,08%) | 184 (2,016%) | 2 212 (32,28%) | ||
| Nepoznato | 11 (0,153%) | – | – | – | – | ||
| Albanci | 9 (0,125%) | – | 22 (0,185%) | 15 (0,164%) | 13 (0,190%) | ||
| Romi | 9 (0,125%) | – | 1 (0,008%) | – | – | ||
| Crnogorci | 5 (0,070%) | – | 58 (0,487%) | 38 (0,416%) | 54 (0,788%) | ||
| Pravoslavci | 5 (0,070%) | – | – | – | – | ||
| Slovenci | 2 (0,028%) | – | 6 (0,050%) | 12 (0,131%) | 18 (0,263%) | ||
| Ukrajinci | 1 (0,014%) | – | – | – | – | ||
| Makedonci | – | – | 8 (0,067%) | 3 (0,033%) | 11 (0,161%) | ||
| Mađari | – | – | 6 (0,050%) | 3 (0,033%) | 5 (0,073%) | ||
Kultura
Nacionalni spomenici
Jajce je jedan od malobrojnih gradova u kojem je očuvano gradsko naselje sa svim odlikama urbanog središta u XV vijeku. Tu su još uvijek bedemi i tabije starog grada Jajca, objekti fortifikacione arhitekture sa prostorom unutar srednjevjekovnih zidina, koji je egzistirao u srednjem vijeku i u osmanlijskom periodu.
Na području općine registrovano je 29 spomenika nacionalne kulture. Pripadaju periodu dugom 1800 godina, različitim civilizacijama, državnim uređenjima, vjerskim i etničkim cjelinama, ali svima im je zajadnička pripadnost kulturi Bosne i Hercegovine.
U gradskom naselju su 23 spomenika, od toga 14 unutar starog gradskog jezgra i 9 van prostora ograničenog bedemom. Na teritoriji općine je preostalih 6 spomenika.
Stanje većine spomenika je loše. Jedan dio je u potpunosti uništen a mnogi su izloženi propadanju.
Ideja o stavljanju kulturno-historijske baštine u gradskoj jezgri grada Jajca na UNESCO-ovu listu pokrenuta je još 1979. godine, a 26 godina kasnije Općinsko vijeće je usvojilo odluku o pristupanju tim aktivnostima. Kandidatura je podnesena, ali nažalost 2009. godine, zbog uočenih nedostataka, nominacija je povučena. Trenutno Jajce nije kandidat za svjetsku baštinu UNESCO-a
Sportski timovi
Poznate ličnosti
Gradovi partneri
Reference
- ^ "Rezultati lokalnih izbora 2016. za načelnika za općinu Jajce". izbori.ba. Pristupljeno 6. 11. 2016.
- ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 24. 11. 2015.
- ^ Bojanovski, 1988, 294; Marijanović, 1988179.
- ^ a b c "Jajce, historijsko gradsko područje". Bosna i Hercegovina, Komisija/Povjerenstvo za Očuvanje Nacionalnih Spomenika. 10. 7. 2004. Pristupljeno 25. 3. 2019.
- ^ a b "The historic (antique religious) monument of the Mithraeum in Jajce". old.kons.gov.ba (jezik: engleski). Commission to preserve national monuments. 12. 1. 2003. Pristupljeno 22. 9. 2018.
- ^ The wider benefits of investment in cultural heritage: Case studies in Bosnia and Herzegovina and Serbia. Vijeće Evrope, 2015
- ^ (Šabanović, 1982, str. 177-178).
- ^ (Mazalić, 1952, str. 79)
- ^ (Mazalić, 1952, str. 62)
- ^ Povlači se kandidatura Jajca za UNESCO-a
- ^ a b "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.(str. 54/5)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 9. 2. 2016.
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 9. 2. 2016.
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 9. 2. 2016.
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 15. 4. 2016.
Vanjski linkovi
| Commons ima datoteke na temu: Jajce |
| Wikivoyage ima vodič za putovanje za: Jajce |
- Zvanični sajt općine Jajce
- Jajce grad muzej Arhivirano 24. 3. 2015. na Wayback Machine