Ivana III, kraljica Navare

Ivana III (16. novembar 1528-9. juni 1572) je vladala kao kraljica Donje Navare od 1555. godine do svoje smrti. Slavna je kao duhovni i politički vođa francuskih hugenota.

Ivana III
Kraljica Donje Navare
Vladavina	25. maj 1555-9. juni 1572
Prethodnik	Henrik II
Nasljednik	Henrik III
Supružnik	Vilim, vojvoda Jülich-Kleve-Berga Antonije, kralj Navare
Djeca	Henrik IV, kralj Francuske Katarina Navarska
Dinastija	Albret
Otac	Henrik II, kralj Navare
Majka	Margareta Angulemska
Rođenje	16. novembar 1528.
Smrt	9. juni 1572.

Djetinjstvo

Ivana od Albreta je rođena na francuskom kraljevskom dvoru u Saint-Germain-en-Laye. Roditelji su joj bili Henrik II, kralj Donje Navare, i pjesnikinja Margareta Angulemska, sestra francuskog kralja Franje I. Bila je prvo od djece rođenih Henriku i Margareti, a kako je brat koji je uslijedio živio tek nekoliko mjeseci, Ivana je bila odgajana kao prijestolonasljednica. Njeni roditelji su podržavali reformaciju, a pogotovo majka. Iako oni sami nikad nisu napustili rimokatoličanstvo, Ivanu su na francuskom dvoru odgajali kao protestantkinju. U djetinjstvu je bila neozbiljna i smjela, ali i tvrdoglava i nepopustljiva.

Ivana je bila niska, krhka i uspravna. Lice joj je bilo usko, usne tanke, a svijetle oči hladne i bezizražajne. Bila je iznimno inteligentna, ali stroga i oštra, a u govoru sarkastična.

Prvi brak

Godine 1541. njen dajdža, francuski kralj Franjo I, udao ju je za Vilima Bogatog, vojvodu Jülich-Kleve-Berga i brata Ane Klevske. Dvanaestogodišnja Ivana se neumoljivo opirala, te su je morali dovući pred oltar. Ovaj brak je poništen četiri godine kasnije, na temelju nekonzumacije.

Drugi brak

Godine 1548. udala se za Antonija Burbonskog, vojvodu Vendômea. On je bio prvi u nizu nasljednika francuske krune nakon sinova kralja Henrika II. S njim je imala petero djece:

• Henrika (1551-1553)
• Henrika IV i III (1553-1610), kralja Navare i Francuske
• Ludovika (1555-1557)
• Magdalenu (1556)
• Katarinu (1559-1604)

Vladavina

Dana 25. maja 1555. godine umro joj je otac, te je ona naslijedila njegovu krunu. Njen muž joj je postao iure uxoris savladar.

Reformacija

Ubrzo po dolasku na navarsko prijestolje Ivana III je kalvinizam proglasila zvaničnom religijom svog kraljevstva, nakon što je zvanično prihvatila učenja Jeana Calvina na Božić 1560. godine. Proglašenje kalvinizma zvaničnom religijom Donje Navare pratila je Ivanina odluka da protjera svećenike i monahinje, sruši rimokatoličke crkve i zabrani rimokatočike obrede. Naredila je prevođenje Novog testamenta na baskijski jezik.

Vjerski ratovi u Francuskoj

Borba katoličkih i protestantskih krugova za kontrolu nad francuskim dvorom i samom Francuskom dovela je do izbijanja Vjerskih ratova u Francuskoj 1562. godine. Njen suprug, koji ju je podržavao prilikom uvođenja kalvinizma u njihovo kraljevstvo mada se nikad nije odrekao mise, stao je na stranu francuskih rimokatolika. Ta odluka ga je zauvijek odvojila od Ivane, a on sam nikada nije imao jaka vjerska uvjerenja i prelazio je s rimokatoličanstva na protestantizam i obratno više puta. Njegovom smrću u bici 1562. godine Ivana je ostala samostalna vladarica, a njen sin Henrik prvi u nizu nasljednika krune nakon Henrika, vojvode od Orleana.

Ivana je ostala neutralna u ratovima u Francuskoj sve do 1568. godine, kada se aktivno uključila u ratove na strani protestanata (hugenota). Vodila je glavnu riječ pri sklapanju mira, a 1570. godine je s Katarinom Medici, udovicom francuskog kralja Henrika II i majkom Karla IX, ugovorila brak između svog sina Henrika i njene kćerke Margarete. Ivana III je iznenada umrla u Parizu , dva mjeseca prije dogovorenog vjenčanja. Za njenu smrt se tradicionalno sumnjičila Katarina Medici, koja joj je navodno poslala par zatrovanih rukavica. Autopsija je, međutim, pokazala da je kraljica umrla prirodnom smrću. Naslijedio ju je sin, Henrik III, koji je nakon smrti posljednjeg Katarininog sina postao i kralj Francuske.

Prethodnik: Henrik II

Kraljica Donje Navare s Antonijem 1555-1572

Nasljednik: Henrik III