Italo Calvino (Santiago de las Vegas, Kuba, 15. oktobar. 1923 - Siena, 19. septembar. 1985). Jedan od najistaknutijih talijanskih pisaca druge polovice XX. st., čiji roman 'Ako jedne zimske noći neki putnik' pripada vrhuncima postmodernističke književnosti.[1]

Italo Calvino
Italo Calvino (desno), intervju za RAI 1958
Rođenje (1923-10-01) 1. oktobar 1923.
Santiago de Las Vegas, Kuba
Smrt19. septembar 1985(1985-09-19) (61 godina)
Siena, Italija

Biografija uredi

Calvino je rođen na Kubi, u predgrađu Havane, 1923. godine. Njegov otac, Mario Calvino, je bio 47-godišnji agronomist i botaničar, rođen u San Remu u Italiji. Odatle je emigrirao u Meksiko 1909. godine, gdje je radio za ministarstvo poljoprivrede. Italo je svog oca opisao kao "sljedbenika Kropotkina, socijalnog reformistu, koji je u mladosti bio anarhista". Nakon burne meksičke revolucije, Mario tokom 1917. seli na Kubu gdje je planirao raditi naučne eksperimente.

Calvinova majka, Eva Mameli, je također bila botaničarka i univerzitetski profesor. Rođena u mjestu Sassari na ostrvu Sardinija, bila je 11 godina mlađa od svog supruga. Eva je bila iz sekularne familije, pacifist, i vjerovala je u "religiju građanske dužnosti i nauke".

Familija je preselila nazad u Italiju 1925., i nastanila se u San Remu. Italov brat Floriano rođen je 1927. godine.

Za vrijeme studija na univerzitetu u Torinu, gdje je studirao poljoprivredu, Calvino je postao dobar prijatelj sa mladim rimljaninom Eugeniom Scalfarijem, koji je kasnije osnovao tjednike L'Espresso i La repubblica, dvoje velikih talijanskih medija. Zajedno su osnovali MUL, univerzitetski liberalni pokret.

Tokom 2. svjetskog rata, na proljeće 1944, uz odobravanje majke Eve, Italo se zajedno sa bratom priključio italijanskim partizanima. Bio je član Garibaldijevih brigada, tajne komunističke grupe, sa kojima se borio do kraja rata i kapitulacije fašista.

Nakon rata, Italo se vratio na univerzitet ali je odlučio prekinuti studiranje poljoprivrede (koji je upisao da bi učinio roditelje sretnim) i upisati umjetnost. Uskoro je počeo objavljivati kratke priče. Njegovo prvo takvo djelo ("Andato al comando" 1945) je objavio Elio Vittorini, u torinskom tjedniku Il Politecnico. Učlanio se u komunističku partiju i ostao njen član do 1957, kada je, razočan sovjetskom invazijom na Mađarsku, napušta. Nakon toga, nije više nikada postao članom neke političke partije.

U prvim poslijeratnim godinama ostvaruje kontakte sa mnogim ljevičarskim intelektualcima, nastavlja objavljivati kratke priče a njegov prvi roman izlazi 1947. godine. "Staza do paukovih gnijezda" (Il sentiero dei nidi di ragno) prodaje su u 5000 kopija, što je bio veliki, i iznenadni, uspjeh u poslijeratnoj Italiji. Godinu kasnije, 1948, zajedno sa Nataliom Ginzburg, posjetio je i intervjuisao jednog od svojih velikih književnih uzora, Ernesta Hemingwaya.

Tokom boravka na Kubi, 1962. godine, upoznao je argentinsku prevoditeljicu Esther Judith Singer. Vjenčali su se dvije godine kasnije, u Havani. Tom je prilikom upoznao Ernesta "Che" Guevaru. Nakon Guevarine smrti 1967, Calvino mu je odao počast u članku objavljenom na Kubi 1968. i u Italiji 30 godina kasnije.

Calvino i supruga su se nastanili u Rimu gdje je rođena njihova kćerka Giovanna 1965 godine.

Familija seli u Pariz 1967., gdje Calvino dolazi u kontakt sa francuskom literaturom i filozofijom, što ostavlja veliki utisak na njega i njegova djela. Postaje član Oulipo grupe; grupe eksperimentalnih pisaca, preko koje upoznaje Rolanda Barthesa, Georgesa Pereca i Clauda Levi-Straussa. Calvino se u autobiografskim člancima objavljenim tih godina izjašnjava kao ateista. Nakon smrti majke, 1978, Calvino prodaje porodično imanje u San Remu i seli nazad u Rim dvije godine kasnije. Prima francuski orden časti 1981, predsjedava žirijem 29. filmskog festivala u Veneciji. Ljeto 1985 provodi pripremajući predavanja koja treba da održi na Harvardskom univerzitetu na jesen iste godine. Međutim, nakon zdravstvenih poteškoća, početkom septembra biva hospitiliziran u Sieni, gdje u noći između 18. i 19. septembra umire od moždanog udara.

Djela uredi

Nepotpuna bibliografija.

  • Staza do paukovih gnijezda (Il sentiero dei nidi di ragno) - 1947,
  • Naši preci (I nostri antenati), trilogija objavljena u periodu 1952-59,
  • Cosmicomics, kolekcija kratkih priča - 1965
  • Nevidljivi gradovi (Le città invisibili) - 1972,
  • Ako jedne zimske noći putnik ( Se una notte d’inverno un viaggiatore) - 1979.

Filmografija uredi

  • Boccaccio '70, 1962 (koscenarista segmenta Renzo e Luciano, režija Mario Monicelli)
  • L'Amore difficile, 1963 (scenarista segmenta L'avventura di un soldato, režija Nino Manfredi)
  • Tiko and the Shark, 1964 (koscenarista filma, režija Folco Quilici)

Filmske i televizijske adaptacije uredi

  • Il cavaliere inesistente, režija Pino Zac, 1969 (animirani film prema Calvinovom romanu)
  • Amores dificiles, režija Ana Luisa Ligouri, 1983 (kratki meksički film)
  • L'Aventure d'une baigneuse, režija Philippe Donzelot, 1991 (francuski kratki film prema Calvinovom romanu)
  • Fantaghirò, režija Lamberto Bava, 1991 (TV adaptacija Calvinovog djela)
  • Solidarity, režija Nancy Kiang, 2006 (američki kratki film)
  • Conscience, režija Yu-Hsiu Camille Chen, 2009 (australijski kratki film)

Nagrade uredi

  • 1946 – L'Unità nagrada (zajedno sa Marcello Venturi) za kratku priču Minsko polje (Campo di mine)
  • 1947 – Riccione nagrada za Staza do paukovih gnijezda (Il sentiero dei nidi di ragno)
  • 1952 – Saint-Vincent nagrada
  • 1957 – Viareggio nagrada za Baron na drveću
  • 1959 – Bagutta nagrada
  • 1960 – Salento nagrada for Naši preci
  • 1963 – International Charles Veillon nagrada
  • 1970 – Asti nagrada
  • 1972 – Feltrinelli nagrada za Nevidljivi gradovi
  • 1976 – Državna nagrada Austrije za doprinos evropskoj literaturi
  • 1981 – Francuski orden časti
  • 1982 – World Fantasy nagrada za životno djelo.

Reference uredi

  1. ^ Kragić, Bruno (glavni urednik. "Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje". Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 24. 1. 2023.

Vanjski linkovi uredi

Odlomci, eseji, umjetnička djela