Ipresij – na geološkoj vremenskoj skali – je najstarije doba ili najniži stratigrafski stadij eocena. Protezao se u vrijeme između prije 56 i 47,8 miliona godina. Prethodio je tanecijskom dobu (dio paleocena), a slijedi eocensko lutecijsko doba.

Konzistentan je s donjim eocenom.

Epoha Doba Vremenski
raspon
Oligocen Hatij 28,4
Rupelij 33,9
Eocen Priabonij 37,2
Bartonij 40,4
Lutecij 48,6
Ipresij 55,8
Paleocen Tanecij 58,7
Selandij 61,7
Danij 65,5

Događaji uredi

 
Messelski škriljci

Ipresijsko doba započinje tokom bujanja paleocensko-eocenskog toplotnog maksimuma (PETM). furske formacije u Danskoj i Messelskih škriljaca u Njemačkoj iz ovog doba.

Stratigrafska definicija uredi

U naučnu literaturu, ipresij je uveo belgijski geolog André Hubert Dumont 1850. godine. Imenovan je po flamanskom gradu Ypres u Belgiji (na nizozemskom "Ieper"). Baza njegovog stadija je definirana pri jakoj negativnoj anomaliji u δ13C u PETM-u.

Vrh ipresija (baza lutecija) identificiran je pojavom fosila foraminifera roda Hantkenina.

Ipresijski stadij preklapa gornji neustrij i veći dio grauvija mega zone evropskih kopnenih sisara (obuhvata paleogenske zone sisara 7 do 10,[1]), vazačij i donji i srednji bridgerij sjevernoameričko doba kopnenih sisara, kazamajorij južnoameričkog doba kopnenih sisara i bumbanij, većine arshantija azijskog doba kopnenih sisara. Također je kovibilan s gornjom vangririjskom i najnižom joganijskom regionalnom fazom Australije i bulijskim, penutijskim i ulatijskim regionalnim stadijima Kalifornije.

Reference uredi

  1. ^ Alroy, John. "Mammal Paleogene zones". str. The Paleobiology Database. Arhivirano s originala, 12. 10. 2012. Pristupljeno 15. 7. 2009.

Dopunska literatura uredi

  • André Hubert Dumont; 1850: Rapport sur la carte géologique du Royaume, Bulletins de l’Académie Royale des Sciences, des Lettres et des Beaux-Arts de Belgique 16 (2), pp. 351–373.
  • Dupuis, C.; Aubry, M.; Steurbaut, É; Berggren, W. A.; Ouda, K.; Magioncalda, R.; Cramer, B. S.; Kent, D. V.; Speijer, R. P. & Heilmann-Clausen, C.; 2003: The Dababiya Quarry Section: Lithostratigraphy, clay mineralogy, geochemistry and paleontology, Micropaleontology 49 (1), pp. 41–59, ISSN 0026-2803.
  • Gradstein, F. M.; Ogg, J. G. & Smith, A. G.; 2004: A Geologic Time Scale 2004, Cambridge University Press.
  • Steurbaut, É.; 2006: Ypresian Arhivirano 18. 2. 2012. na Wayback Machine, Geologica Belgica 9 (1–2), pp. 73–93.

Vanjski linkovi uredi