Hungarizam
spisak na Wikimediji
Hungarizmi ili mađarizmi su posvojenice (onomizmi) ili posuđenice su u bosanskom, kao i u ostalim južnoslavenskim jezicima, riječi koje potiču iz mađarskog jezika.
Najčešći hungarizmi u bosanskom jeziku su:
- baršun – pliš
- bitanga – ljenčina, probisvijet, propalica
- bunda – krzneni kaput
- čardaš – mađarski ples
- čizma – vrsta obuće
- čopor – krdo, stado, jato
- đilkoš – dripac, fićfirić
- gulaš – vrsta jela
- gumb – dugme
- hahar – raskalašni lopovčić, huligan
- karika – veza, spona, beočug
- kečiga – vrsta ribe
- kočija – osobna zaprežna kola, fijaker
- kip – skulptura, spomenik, statua
- lopta – kugla
- mačka – životinjska vrsta
- mamlaz – kreten, smutljivac, smotanko, idiot
- marva – stoka
- pandur – policajac
- punđa – oblik frizure
- roštilj – naprava i produkt roštiljanja
- soba – prostorija
- tabla – ploča
- teret – teret, tovar
- sablja – posebna forma hladnog oružja
- šogor – šura, šurjak, ženin brat[1][2]
Većina ovih riječi su posvojenice za koje nemamo precizniju zamjenu na bosanskom. Mađarski jezik se historijski širio na južnoslavensko govorno područje, u toku i nakon prodora Mađara i Austrougara na Balkan, od Srednjeg vijeka naovamo.
Reference uredi
- ^ "Vrančić - slika". ffzg.hr. Portal hrvatske rječničke baštine. Arhivirano s originala, 4. 3. 2016. Pristupljeno 1. 8. 2015.
- ^ Làszló Hadrovics (1985). Ungarische Elemente im Serbokroatischen. Böhlau. ISBN 978-3-412-00984-7.