Hosni Mubarak

Hosni Mubarak
Hosni Mubarak
Predsjednik Egipta
	Vrijeme na vlasti; 14. oktobar 1981. – 11. februar 2011.
Prethodnik	Anvar el-Sadat
Nasljednik	Muhammed Mursi
Rođenje	Muhamed Hosni Said Mubarak; 4. maj 1928.; Al-Minufiyya, Egipat
Smrt	25. februar 2020 (91 godina); Kairo, Egipat
Nacionalnost	Egipćanin
Politička stranka	Nacionalna Demokratska Partija Egipta
Porodica
Supruga	Suzane Mubarak
Djeca	Ala Mubarak; Gamal Mubarak
Vjera	Islam
Potpis

Muhammad Hosni El Sayed Mubarak (arapski: محمد حسنى سيد مبارك; 4. maj 1928 – 25. februar 2020), poznat kao Hosni Mubarak (arapski: حسنى مبارك), bio je egipatski političar i vojskovođa koji je od 14. oktobra 1981. do 11. februara 2011. bio predsjednik Egipta.

Mubarak je nakon svog promaknuća u Egipatskom ratnom zrakoplovstvu postavljen za potpredsjednika Egipta. Predsjednik države postao je naslijedivši Anvar el-Sadata koji je ubijen u atentatu 6. oktobra 1981.

Dana 11. februara 2011. u kratkom televizijskom obraćanju potpredsjednik Egipta Omar Suleiman je obavijestio javnost da Hosni Mubarak odlazi i da vlast predaje vojnom vijeću. Bio je to rezultat osamnaesto-dnevnog protesta egipatskog naroda protiv njega i vladajućeg režima.

Rani život, obrazovanje i karijera uredi

Hosni Mubarak je rođen 4. maja 1928. godine. Vojnu akademiju je napustio 1949. i pridružio se Vazduhoplovnoj akademiji, gdje je stekao dužnost kao pilot 1950. godine i diplomu vazduhoplovnih nauka. Od 1959. do 1961. pohađao je dodatnu obuku u Sovjetskom Savezu. Prije nego što je postao predsjednik Egipta, Mubarak je služio na mnogim ključnim vojnim pozicijama; također je učestvovao u Jomkipurskom ratu 1973. godine.

Politička karijera uredi

Potpredsjednik (1975-1981.) uredi

Anwar el-Sadat imenovao je Mubaraka za svog potpredsjednika 16. aprila 1975. Sadat je također poslao Mubaraka na brojne sastanke sa stranim liderima izvan arapskog svijeta.

Predsjednik (1981-2011.) uredi

Mubarak je povrijeđen tokom ubistva Anwara el-Sadata 1981. godine. Nakon njegove smrti Mubarak je postao 4. predsjednik Egipta. Te iste godine pobijedio je na izborima na kojima je izvukao 98.5% glasova osiguravajući svoju poziciju na vrhu i kasnije stekavši nadimak "moderni egipatski faraon". Hosni Mubarak je također predsjedavao Nacionalno demokratskom strankom, vladajući kao njen predsjednik od 1982. do 2011. godine. Tokom 1980-ih Mubarak je povećao proizvodnju stanova, odjeće namještaja i lijekova. Ponovo je pobijedio na izborima 1987. sa 97.1% glasova. Vladao je Organizacijom za afričko jedinstvo od 1989. do 1990. i ponovo od 1993. do 1994. godine. Na izborima u Egiptu 1993. Mubarak je osvojio 96.3% glasova. 1999. nije bilo nikakvih promjena, Mubarak je ponovo bio jedini kandidat i osvojio je 93,8% glasova. Predsjednik Mubarak se izjasnio protiv invazije na Irak 2003. godine, tvrdeći da je prvo trebalo riješiti izraelsko-palestinski sukob. Rekao je i da će rat izazvati "100 bin Ladena". Egipat je 2005. godine imao prve predsjedničke izbore s više stranaka, ali Hosni Mubarak je ponovno izabran za svoj peti uzastopni šestogodišnji mandat, osvojivši 88,57% glasova. Mubarak je optužen za vođenje diktature u Egiptu. Korupcija je bila velika, uglavnom su lojalisti dobili najviše pozicije u vladi i političke opozicije, a mladi aktivisti su zatvoreni bez suđenja. Procjenjuje se da je Mubarak posjedovao oko 70 milijardi dolara. Hosni Mubarak je još od 2000. godine favorizovao mlađeg sina Gamala kao svoga nasljednika.

Revolucija uredi

Protesti protiv Mubaraka i njegovog režima izbili su u Kairu i drugim egipatskim gradovima 2011. godine. Mubarak je u govoru izjavio da neće otići i da će umrijeti na egipatskom tlu. Mubarak je također najavio da neće tražiti reizbor, ali bi želio završiti svoj sadašnji mandat, te je obećao ustavnu reformu. Ovaj kompromis nije bio prihvatljiv za demonstrante, a nasilne demonstracije dogodile su se ispred Predsjedničke palače. Mubarak se povukao 11. januara 2011.

Život nakon predsjedništva uredi

Mubarak se nakon ostavke nije pojavljivao u medijima. Osim porodice i bliskog kruga saradnika, on je navodno odbio da razgovara sa bilo kim - čak i sa svojim pristalicama. Nagađalo se da se njegovo zdravlje brzo pogoršava; neki izvještaji govore da je bio u komi. Većina izvora je rekla da više nije zainteresiran za obavljanje bilo koje dužnosti. Njegovim sinovima i njemu bilo je suđeno između 2011. i 2017. godine. Mubarak je pušten na slobodu 24. marta 2017. Mubarak je umro 25. februara 2020. godine. Primio je vojni ukop na porodičnoj parceli izvan Kaira.

Galerija uredi

Predsjednik Egipta Anvar Sadat i general Mubarak u oktobru 1973.
Sadat i Mubarak u parlamentu 1977.
Mubarak u novinama pred referendum 1981.
Američki predsjednik Ronald Regan i Mubarak u Bijeloj kući 1983.
Mubarak i njegova supruga tokom posjete Berlinu 1989. godine.
Bil Klinton i Hosni Mubarak 1993. godine.
Vilijam Koen i Hosni Mubarak u Kairu 1998.
Mubarak sa američkim predsjednikom Džordžom V. Bušom 2002.
Hosni Mubarak tokom razgovora 2005. sa ruskom delegacijom i predsjednikom Vladimirom Putinom
Mubarakova posjeta Indiji 2008
Američka državna sekretarka Hilari Klinton i egipatski diktator Hosni Mubarak u Kairu 2010.
Sprovod bivšeg predsjednika u februaru 2020.