Homo habilis (= "čovjek sposobni, vješti") je živio od prije oko 2,4-1.500.000 godina. H. habilis, prva vrsta roda Homo, evoluirao je u istočnoj i južnoj Africi u kasnom pliocenu ili početkom pleistocena, prije 2,5-2 milona godina, kada se udaljio od potporodice Australopithecinae. Najpoznatija nalazišta su Oldoway i Kobbi Fora, u dolini Rift, području "velikog Zemljinog rascjepa (pukotine).[1][2]

Homo habilis
Raspon fosila: pleistocen
Lobanje: Homo habilis
Lobanje: Homo habilis
Sistematika
CarstvoAnimalia
KoljenoChordata
RazredMammalia
RedPrimates
NatporodicaHominoidea
PorodicaHominidae
PotporodicaHomininae
PlemeHominini
RodHomo
VrstaHomo habilis
Dvojno ime
Homo habilis
Leakey et al., 1964.


Pripadnici vrste H. habilis (popularno nazvani habiline) imali su manje kutnjake i veći mozak nego australopitecine. Obilježavajuća evolucijska novost mu je sposobnost izrade alata od kamena, tj. proizvodna oruđa za proizvodnju oruđa, a možda i životinjskih kostiju. To epohalno otkriće ga je i uvrstilo u pripadajući rod Homo, odnosno porodicu Hominidae.[3][4] Odavno je poznato da i neki drugi primati, kao oruđe, upotrebljavaju različita prirodna pomagala, ali čovjek i njegovi preci iz roda Homo su jedini u: stanju da prave oruđa za proizvodnju oruđa u složenijim postupcim od instinktivnih i onih po modelu "pokušaj − greška".

Pronalazač jednog od prvih poznatih hominida bio je Louis Leakey.

Reference uredi

  1. ^ Lambert D. (1989): The Cambridge guide to prehistoric man. Cambridge University Press, Cambridge, ISBN 0 521 33364 pogrešan ISBN 4; ISBN 0 521 33364 pogrešan ISBN 9.
  2. ^ Campbell B. G. (2009): Human evolution: An introduction to mans adaptations. British Museum of Natural History, London, ISBN 0-202-02041-X; ISBN 0-202-02042-8.
  3. ^ http://www.nature.com/nature/journal/v129/n3263/abs/129715a0.html
  4. ^ Hadžiselimović R. (1986): Uvod u teoriju antropogeneze. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-9344-2-6.

Također pogledajte uredi