Hazim Šabanović

Hazim Šabanović (Poriječani, Visoko, 1916 - Istanbul, 1971)[1] bio je bosanskohercegovački historičar - osmanista. Naučni savjetnik Orijentalnog instituta u Sarajevu. Umro je u Istanbulu, gdje je tragao za novim podacima u bibliotekama i arhivima za svoje najveće djelo Književnost bosanskih Muslimana na orijentalnim jezicima koje nije uspio završiti. Mješoviti srednjoškolski centar u Visokom nosi njegovo ime.

Hazim Šabanović
Rođenje (1916-11-01) 1. novembar 1916.
Visoko, Austro-ugarska
Smrt22. mart 1971(1971-03-22) (54 godine)
Istanbul, Turska
Zanimanjehistoričar
Poznat(a) pohistorija bosanskog pašaluka, kulturna historija Bošnjaka
Značajna djela
Bosanski pašaluk: postanak i upravna podjela (1959), Krajište Isa-bega Ishakovića (1965), Književnost bosanskih Muslimana na orijentalnim jezicima (1973)
NagradeŠestoaprilska nagrada grada Sarajeva 1968.

Biografija uredi

Gazi Husrevbegovu medresu završio je 1935. godine, a diplomirao je na Višoj šerijatskoj školi u Sarajevu 1940. godine. Poslije je služio je kao prefekt srednjoškolskog internata, zatim kao sudski pripravnik do jeseni 1942. godine. Tada je premješten u Zemaljski muzej u Sarajevu, gdje je služio kao kustos-pripravnik do kraja 1945. godine.[2]

Zatim je služio u Gradskom narodnom odboru u Sarajevu i radio na uređenju Arhiva grada Sarajeva do 1948. godine, kada je premješten na Pravni fakultet sa zadatkom da prikuplja i obrađuje turske izvore za pravnu istoriju, gdje je ostao do 1950. godine. Tada je osnovan Orijentalni institut u Sarajevu, u kome je imenovan za šefa Lingvističko-književnog odsjeka. U julu 1952. godine izabran je za naučnog saradnika Instituta. U jesen 1953. godine dodijeljen je na rad Filozofskom fakultetu u Beogradu, gdje je do 1957. godine predavao turski jezik i diplomatiku studentima istorije. Godine 1962. izabran je za naučnog savjetnika u kojem zvanju ga je zatekla njegova smrt. Izuzimajući vrijeme provedeno u Beogradu, bio je stalno načelnik Filološkog, kasnije Historijskog odjeljenja Orijentalnog instituta i član redakcije Priloga za orijentalnu filologiju. Od 1958. godine je glavni, a od 1969. godine i odgovorni urednik tog časopisa. Istovremeno je bio i član redakcija Monumenta Turcica i Posebnih izdanja Instituta.

Četiri najznačajnije objavljene knjige su: Krajište Isa-bega Ishakovića (izdanje Orijentalnog instituta u Sarajevu, 1965), Turski izvori za istoriju Beograda (Arhiv grada Beograda, 1965), Putopis Evlije Čelebije (odlomci o jugoslovenskim zemljama – Veselin Masleša, Sarajevo 1967) i Bosanski pašaluk (Naučno društvo SR BiH, Sarajevo 1959).

U nizu njegovih zapaženih djela jedno od najvrednijih je Putopis Evlije Čelebije (odlomci o jugoslovenskim zemljama). Proučavanjem, obradom i prevođenjem toga Putopisa, Šabanović se bavio skoro 15 godina. Rezultat toga rada je izdanje onih poglavlja ovog opsežnog djela koja se odnose na jugoslovenske zemlje. S obzirom na to da je taj period naše istorije pod Turcima oskudan u izvorima.[3] Tokom svog naučnog rada Hazim Šabanović napisao je i objavio u više enciklopedija ukupno 57 natuknica. Njihova vrijednost tim je veća što su mnoge od njih pravi članci, a skoro sve bile su po prvi put dostupne široj intelektualnoj javnosti. Njihova vrijednost je ogromna jer po prvi put dobijamo informacije o pojedinim ličnostima i pojmovima, te na naučnoj osnovi napisane historijski.

Među najznačajnija Šabanovićeva djela spada Bosanski pašaluk, do sada je objavljen samo prvi dio, dok se drugi dio ovog djela nalazi u rukopisu. Do pojave ovog djela nije postojao nikakav sistematski prikaz administrativne podjele i uređenja ni jedne provincije Osmanskog carstva. Djelo je zasnovano na vrlo velikom broju prvorazrednih izvora i obimne literature i kao takvo predstavlja značajan doprinos nauci, a naročito poznavanju Bosne pod osmanskom vlašću.[3]

Djela uredi

  • Gramatika turskog jezika s vježbenicom, čitankom i rječnikom, Naklada knjižare H. Ahmed Kijundžić, Sarajevo, 1944
  • Šemsu-l-ulema Hadži Mehmed ef. Handžić", El-Hidaje br. 2-3, Sarajevo, 1944
  • Dvije najstarije vakufname u Bosni i Hercegovine, Prilozi za orijentalnu filologiju, Sarajevo, 1951
  • Hazim Šabanović: Izrazi evail, evasit i evahir u datumima turskih spomenika - Les expressions: "évail, évasit et évahir" dans les dates des documents turcs, Prilozi za orijentalnu filologiju, vol. II/1951, pp. 213–237.
  • Hazim Šabanović: Natpisi na nadgrobnim spomenicima Malkoč bega i njegovog sina Džaferbega - Inscriptions sur les monuments funéraires de Malkotch bey et de son fils Djafer bey, Prilozi za orijentalnu filologiju, vol. II/1951, pp. 249–258.
  • Hazim Šabanović: Turski diplomatički izvori za istoriju naših naroda /Turkish diplomatic sources for the history of our peoples/, Prilozi za orijentalnu filologiju, vol. I, 1950, pp. 117–149.
  • Hazim Šabanović: Natpis na Kasapčića mostu u Užicu i njegov autor pjesnik Džari Čelebi /The inscription on the Kasapčić bridge at Užice and its author poet Jari Chelebi/, Prilozi za orijentalnu filologiju, vol. I, 1950, pp. 156–161.
  • Dr. Hazim Šabanović, Mu´stafa b. Ysuf Aiyub al-Mostari. Biobibliografska skica - Mu´stafa - b. Yusuf Aiyub al-Mostari. Biobibliographical sketch, Prilozi za orijentalnu filologiju, vol. VIII-IX/1960, pp. 29–35.
  • Bosanski pašaluk, Sarajevo, 1959
  • Krajište Isa-bega Ishakovića – Zbirni katastarski popis iz 1455.godine, Orijentalni institut, Sarajevo, 1964
  • Evlija Čelebi, Putopis, prijevod, uvod i komentar, Sarajevo, 1967
  • Bosanski divan, Prilozi za orijentalnu filologiju, vol. XVIII-XIX/1973, pp. 9–45
  • Književnost Muslimana BiH na orijentalnim jezicima (biobibliografija), Sarajevo, 1973
  • Enciklopedija Jugoslavije (2 Bje-Crn), Zagreb, 1982.

Nagrade uredi

Reference uredi

  1. ^ "Tribina o Hazimu Šabanoviću". www.ghb.ba. Pristupljeno 13. 2. 2019.
  2. ^ "Dr. Hazim Šabanović (1916-1971)". majkaidijete.ba. Arhivirano s originala, 2. 6. 2018. Pristupljeno 13. 2. 2019.
  3. ^ a b "In Memoriam: Hazim Šabanović, povijesničar – osmanista | Magazin Plus". Pristupljeno 17. 5. 2019.

Vanjski linkovi uredi