Hastati (od lat. hastati, "opremljeni kopljem hasta"), su bili rimski legionari koji su po formaciji zauzimali prvu borbenu liniju u legijama Rimske Republike. Iza njih su stajali iskusniji i vještiji principes i triarii. U vrijeme njihovog postojanja, prema pravilima regrutacije po klasama i ekonomskoj moći, svaki vojnik morao je o svom trošku nabaviti oružje i opremu za borbu. Hastati, kao jedna od tri vrste teške pješadije, bili su manje bogati od principes i triarii. Dakle, pripadali su grupi najmlađih i ekonomski slabijih rimskih vojnika. Ove dvije činjenice kao i njihovo slabije vojno iskustvo i borbena vještina u usporedbi sa principes i triarii, bili su razlog njihovog razmještanja u prve borbene redove. Nosili su i lakšu opremu i slabiji oklop jer bolje nisu mogli sebi priuštiti. Doduše, prvobitno su činili drugu liniju a nešto kasnije su njihovi redovi premješteni iza principes.

Hastati su nosili štit za odbranu, te mač, bodež i dva piluma (vrsta koplja koje se bacalo na neprijatelja). Prema ovom koplju (hasta) dobili su i svoj naziv. Kao što je već rečeno, zauzimali su prvu borbenu liniju i oni su prvi započinjali borbu sa neprijateljem i prvi se upuštali u borbu prsa u prsa. Prije direktne borbe, bacali su koplje na protivnika sa udaljenosti od oko 15-20 koraka a zatim se borili sa mačem u ruci.

Gaius Marius je svojom vojnom reformom ukinuo razlike između hastata, principes i triarii i zamijenio podjelu legija na manipole sa podjelom na kohorte. Nakon reforme, svi vojnici su dobili istu opremu i pilum.