Hakija Pozderac

Bosanskohercegovački političar

Hakija Pozderac (6. mart 1919. - 27. mart 1994.) je bio jugoslavenski političar, te pripadnik Narodno-oslobodilačkog pokreta.

Hakija Pozderac
Rođenje (1919-03-06) 6. mart 1919.
Cazin, Kraljevina Jugoslavija
Smrt27. mart 1994(1994-03-27) (75 godina)
Beograd, SRJ
NacionalnostBošnjak

Biografija uredi

Hakija Pozderac rođen je 6. marta 1919. godine u Cazinu kao sin oca Mehe i majke Delvete. Srednju tehničku školu, geodetski odsjek završio je u Beogradu. 1938. diplomirao je na Tehničkom fakultetu u Beogradu. Prije izbijanja Drugog svjetskog rata postao je članom Saveza komunističke omladine Jugoslavije (SKOJ). Po zadatku KPJ uključuje se u Vojsku Kraljevine Jugoslavije. Tokom Aprilskog rata, 6. aprila 1941. nalazio se sa svojom jedinicom u okolini Beograda (područje Batajnice), te sa svojom jedinicom biva zarobljen od stranje njemačkog Wermachta. Od 10. aprila 1941. do 30. marta 1942. bio je zarobljen u vojnom zatvoru koji se nalazi u blizini koncentracionog logora Mauthausen u Austriji. Sa grupom zatvorenika bježi iz zatvora, te se vraća u Cazin pješice. Nakon toga postaje pripadnikom NOP-a i ponovnim članom Komunističke partije, te postaje političkim komesarom u 8. krajiškoj muslimanskoj brigadi|.

Poslije rata bio je javni tužilac okruga Bihać i Banja Luka. Učestvovao je u gušenju Cazinske bune 1950. godine.[1]

Kasnije je bio još i predsjednik Sreskog Narodnog odbora, član Vlade Bosne i Hercegovine, direktor Generalne narodne banke BiH u Sarajevu do 1959, direktor Republičkog zavoda za privredno planiranje, savezni sekretar za opće privredne poslove i za industriju i trgovinu. Bio je i član Glavnog odbora Saveza boraca NOR za BiH, član Izvršnog odbora Saveza sportova BiH, predsjednik Atletskog saveza BiH, predsjednik Atletskog saveza Jugoslavije, predsjednik Jugoslavenskog saveza fizičke kulture i ostalo.

Bio je izabran za člana Saveznog izvršnog vijeća 1967, kada je bio biran i za poslanika Saveznog vijeća Savezne skupštine Jugoslavije. Imao je čin majora JNA u rezervi.

Izbijanjem afere Agrokomerc Hakija Pozderac se tada nazio na funkciji člana Upravnog odbora preduzeća,[2] biva zajedno sa bratom Hamdijom uhapšen pod optužbom "kontrarevolucionarnog djelovanja" prema članu 114. Krivičnog zakona SFRJ, te nakon toga se povlači iz aktivnog političkog života SFRJ.

Umro je 27. marta 1994. godine u Beogradu.

Porodica uredi

Hakija je bio bratić predratnog jugoslavenskog političara Nurije Pozderca, koji se takođe pridružio Narodnooslobodilačkom pokretu. Poginuo je 1943. godine. Njegova braća, Hamdija i Sakib, također su bili učesnici NOB-a i poslije rata zauzimali visoke funkcije u Jugoslaviji. Hakija se ženio tri puta; prvi put sa suprugom Zekerijom Omanović iz Cazina s kojom je imao troje djece (Safija, Rasim i Malik), zatim u drugom braku sa suprugom Habibom imao je sina Jasminka, te u trećem braku sa suprugom Razijom sina Mehmeda.

Odlikovanja uredi

Reference uredi