Gabrijel Jurkić
Gabrijel Jurkić (24. mart 1886. Livno - 25. maj 1974. Livno), bio je bosanskohercegovački likovni umjetnik i jedan od najznačajnijih impresionista u Bosni i Hercegovini. U rodnom gradu završio je osnovnu i trgovačku školu. U Sarajevu je od 1902 – 1905 pohađao građevinski odjel Srednje tehničke škole koju napušta s nakanom da se posveti slikarstvu.[1]
| Gabrijel Jurkić | |
|---|---|
 | |
| Rođenje | 24. mart 1886 Livno, Austro-Ugarska |
| Smrt | 25. maj 1974 Livno, SR Bosna i Hercegovina |
| Obrazovanje | Akademija likovnih umjetnosti, Sarajevo |
| Period | Impresionizam, secesija |
| Vrsta umjetnosti | slikarstvo |
| Djela | "Visoravan u cvatu", "Vila naroda moga", ciklusi slika "Zima" i "Večeri" |
Biografija i umjetnička karijera uredi
Učio je slikarstvo u privatnoj školi Čikoša i Crnčića (1906-07), a 1907. uz potporu kulturnog udruženja Napredak pohađao je Privremenu višu školu za umjetnosti i umjetni obrt (1907-08) u Zagrebu. Naredne godine upisuje se na Akademiju likovnih umjetnosti u Beču kod Aloisa Deluga (1908-09). U specijalnoj školi K. Pochwalskoga, od 1909. – 1911. na Akademiji likovnih umjetnosti u Beču posvetio se "studiju umjetnosti bosanske historije". Njegova slika "Bukova šuma" bila je izložena na proljetnoj izložbi bečke secesije 1911. Te godine nastanio se u Sarajevu gdje je završio Akademiju likovnih umjetnosti ostvarujući niz velikih i uspješnih izložbi. Uz njegovu veliku izložbu u Sarajevu 1911., koja je nešto kasnije bila prenesena i u Zagreb, veže se i svojevrstan rekord domaće likovne kritike - 50 napisa objavljenih u sarajevskoj i zagrebačkoj štampi. Tom izložbom mladi umjetnik stekao je ugled priznatog slikara i dobio dvije narudžbe: "Grad Jajce" za novu Sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu i "Prvo otvorenje Bosanskohercegovačkog sabora" za glavnu dvoranu nove Saborske palate u Sarajevu. Godine 1922. u Salonu Ulrich izložio je svoj prvi ciklus slika pod nazivom "Zima" s namjerom da pokaže "koje je bogatstvo boja i koliko je varijacija u naoko jednostavnoj bjelini zimskoj." Drugi svoj opsežan ciklus pod nazivom "Večeri" na kojem je dugo radio, predstavio je u Ulrichovu salonu 1934. godine. Poslije te izložbe koju kritika tada nije najbolje ocijenila, Jurkić se polahko povlačio iz javnosti i živio samozatajno radeći na svojoj omiljenoj temi "bosanskog pejzaža tokom četiri godišnja doba". U svom dugogodišnjem umjetničkom radu, izlagao je na nekoliko samostalnih i skupnih izložbi, pisao o umjetnosti, pomalo se bavio restauracijom i radio na ilustracijama za knjige i časopise uglavnom religioznog sadržaja. Godine 1956. preselio se sa suprugom Štefom u Livno, gdje je proveo posljednjih 20-ak godina života stvarajući u okrilju Franjevačkog samostana Gorica. Zbog slabog vida prestao je slikati oko 1966. godine.[1]
Stil uredi
Gabrijel Jurkić je dugo vremena važio kao miljenik likovne kritike svog vremena, posebno između dva svjetska rata. Njegov impresionistički izraz je svjedočio o ljepoti livanjskih krajeva, koji su na njegovim slikama uvijek imali nešto svečarsko, posebno i božansko. Najčešće teme Jurkićevih radova bili su motivi iz livanjskog kraja, kao i portreti žena iz najužeg kruga njegove porodice: njegove majke i supruge Štefice. Istaknuti je majstor pejzaža. Vrlo rano došao je do svojevrsne pointilističke manire, tehnike pomoću koje je naslikao jedno od svojih najpoznatijih djela Vila naroda moga.
Baština uredi
Godine 1970. nagrađen je Zlatnom plaketom Udruženja likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine kao jedan od doajena bosanskohercegovačkog slikarstva. Njegova slika "Visoravan u cvatu" iz 1914., uvrštena je u stalni postav Umjetničke galerije Bosne i Hercegovine (Umjetnost Bosne i Hercegovine od kraja XIX. vijeka do 1941.) a 1973. prikazana je na izložbi "Počeci jugoslavenskog modernog slikarstva 1900-1920 " u Muzeju savremene umetnosti u Beogradu.[1]
Djela uredi
Njegova najznačajnija djela su "Visoravan u cvatu" i "Vila naroda moga". Na slici Visoravan u cvatu prikazuje svu ljepotu Kupreške visoravni tokom ljetnih mjeseci. Ova djela umjetnosti se danas čuvaju kao nacionalno blago u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine u Sarajevu.
- Potret Petra Tiješića
- Visoravan u cvatu
- Vila naroda moga
- Portret fra Julijana Jelenića
- Čempresi
- Moja majka, akvarel, 1913.
- Zimski krajolik, ulje na kartonu, 1940.
Reference uredi
- ^ a b c "Franjevački muzej i Galerija Gorica Livno: Zbirka Gabrijel Jurkić". fmgg-livno.com. Pristupljeno 10. 12. 2022.